SPOS logo
  • Bulgarian
  • Croatian
  • English
  • French
  • German
  • Hungarian
  • Macedonian
  • Romanian
  • Russian
  • Serbian
  • Slovenian
  • Spanish

SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

SPOS Ul. Dr Agostina Neta 30 A, 11070 Novi Beograd [email protected] 011/61-28-071 060/444-0-121 060/444-0-124 060/444-0-287

PISMO PČELARIMA ZA JUN

Dr Slavomir Popović

Ul. Save Kovačevića br. 38
11000 Beograd

Jun je mesec sa optimalnim uslovima za razvoj biljnog i životinjskog sveta. Vremenske prilike se konač-no stabilizuju, dani su dugi i topli, a vlage u zemljištu, po pravilu, ima dovoljno. Dolazi do velike ekspan-zije u razvoju biljaka. Cvetaju poznate medonoše: malina, kupina, amorfa (bagremac), divlji duvan, ke-sten, lipa, divlji grašak i mnoge vrste korovskog bilja. U višim predelima, u junu počinje livadska paša.
U ovo doba godine, pčelinja zajednica dostiže maksimum razvoja i brojčane snage, što za posledicu ima rojenje, odnosno prirodno razmnožavanje. Od jednog pčelinjeg društva, deobom nastaju tri, a nekada i više mladih zajednica.
U savremenom pčelarstvu, prirodno rojenje je nepoželjna pojava pa se sve više zamenjuje planskim, „veštačkim“ umnožavanjem zajednica. U toku intenzivnog prolećnog razvoja i pripreme za bagremovu pašu, preduzimaju se mere za odlaganje rojevskog nagona. Istovremeno se, tokom maja, vrši uzgoj mladih matica. Zatim se, po oduzimanju bagremovog meda, oformi potreban broj novih pčelinjih dru-štava sa već sparenim mladim maticama.

Poslovi na pčelinjaku


Prvi poslovi početkom juna vezani su za oduzimanje meda, njegovo vrcanje i pravilno skladištenje. De-setak dana nakon prestanka paše, med je dovoljno zreo za oduzimanje iz košnica. Najmanje dve treći-ne saća sa medom treba da su zatvorene voštanim poklopcima. Takav med sadrži 18 do 20 % vode. Ne-zreo med nije dobro oduzimati, jer će sa njim pčelar imati mnogo problema, a na kraju, on se može i ukiseliti. Zreo med se pakuje u odgovarajuću ambalažu, koju treba hermetički zatvoriti, kako bi se eli-minisala mogućnost upijanja vlage.
Posude sa medom se skladište u suvoj i čistoj prostoriji, u kojoj temperatura ne prelazi +15°C. To je ve-oma važno, jer sa rastom temperature u skladištu, ubrzano se povećava količina HMF-a (hidroksimetil-furfurol) u medu, što utiče na njegov kvalitet.

Umnožavanje pčelinjih zajednica


Nakon oduzimanja meda, pčelari pristupaju povećanju broja pčelinjih društava, jer treba nadoknaditi zimske gubitke, eventualno povećati pčelinjak i pripremiti rojeve za tržište. Rojevi, kao i med, predsta-vljaju prihod pčelinjaka.
Načina umnožavanja pčelinjih zajednica ima mnogo. Svaki pčelar se opredeljuje za one, koji njemu, u datim uslovima, najviše odgovaraju. Seleći pčelari, koji po oduzimanju meda odmah premeštaju košni-ce na drugu pašu, paketne rojeve formiraju radije nego klasične. Ako se ipak odluče za klasične rojeve, to rade tako što od proizvodnih zajednica oduzimaju poneki ram sa leglom (da ih što manje oslabe), pa od materijala iz više košnica, naprave novo društvo.
Stacionarni pčelari imaju mogućnost da od svake proizvodne zajednice formiraju roj. Oni najčešće iz plodišta oduzmu tri rama legla i dva sa hranom, zajedno sa pripadajućim pčelama koje smeste u novu košnicu i na taj način dobiju roj, u koji uvode mladu, sparenu maticu. Umesto oduzetih ramova, staroj zajednici dodaju ramove sa satnim osnovama ili već izgrađenim, nezaleganim saćem iz medišta. Time je obnovljeno plodišno saće starog društva, smanjena njegova brojčana snaga, a rojevski nagon potisnut za duže vreme.
Ovako formirane rojeve treba negovati. Prvih dana po formiranju, potrebna im je voda, jer oni nemaju pčele izletnice, koje bi je donele. Hranu za tekuću potrošnju najjednostavnije je obezbediti postavlja-njem ramske hranilice sa oplemenjenom pogačom. Prostor u njima se širi postepenim dodavanjem ra-mova sa satnim osnovama. Povremeno se vrši i procena kvaliteta matice u roju, na osnovu količine i stanja legla. Ako se oceni da je matica nekvalitetna, treba je odmah zameniti drugom.
Izvestan broj pčelara se opredeljuje za neki od načina formiranja roja u staroj zajednici, bez slabljenja njene snage. To se vrši uvođenjem još jedne, mlade matice, odnosno pretvaranjem jednomatične za-jednice u privremeni, dvomatični sistem. Ovi postupci, u literaturi opisani kao „Peletov način“, zasnova-ni su na ideji formiranja drugog odgajivačkog centra u istoj košnici.
Iz plodišta se u jedan medišni nastavak prenese deo ramova sa leglom, hranom i pripadajućim pčela-ma. Taj nastavak se privremeno odvoji od stare zajednice pregradom (poklopna daska, pregradna da-ska sa mrežom…), na kojoj se otvara leto.
Ovako formiranom roju dodaje se kavez sa mladom, već sparenom maticom ili zreo matičnjak. Kad se mlada matica stabilizuje i pčele počnu poklapati njeno leglo, vreme je da se pregrada (ispod nastavka sa rojem) zameni matičnom rešetkom. Tako su formirana dva odgajivačka centra u istoj košnici, odno-sno jednomatična zajednica prerasta u dvomatično društvo koje se veoma brzo razvija, bez pomoći pčelara, a mogućnost pojave rojevog nagona u takvoj zajednici je u potpunosti eliminisana.
Nakon petnaestak dana, pčelar zameni mesta plodištima, tako što nastavak sa rojem postavi na pod-njaču, a plodište sa starom maticom iznad medišta. Ovim zahvatom u osnovnoj zajednici je promenje-na matica (bez potrebe da se traži) i obnovljeno plodišno saće.

Uzgoj matica u junu


Najbolje matice su one koje pčelar sâm uzgoji. Optimalni uslovi za uzgoj stiču se od polovine maja do kraja juna. Do kvalitetnih matica može se doći na dva načina: presađivanjem larvi ili korišćenjem rojev-skih matičnjaka. Uzgoj matica presađivanjem larvi je jednostavan i dostupan svakom pčelaru, a detalj-no je opisan u Pčelaru za maj 2007. godine.
Uzgoj matica iz rojevskih matičnjaka poznat je većini pčelara, a priloge o njemu časopis Pčelar je obja-vljivao u više navrata. Iskustva velikog broja pčelara potvrđuju visok kvalitet matica dobijenih ovim na-činom, pod uslovom da potiču od jakih zajednica, sa dobrom maticom, koje su dve sezone za redom ostvarile natprosečne prinose.

Ostali poslovi


U junu, pčelar sakuplja polen. Pri tom je poželjno odvojiti izvesnu količinu za potrebe pčelinjih zajedni-ca u vreme kada ga u prirodi nema dovoljno. Takvu situaciju često imamo u julu i avgustu (prošla godi-na je izrazit primer), kao i krajem zimskog perioda. Pogača sa dodatkom polena, u to vreme, doprineće boljem razvoju, odnosno kvalitetnijem zimovanju zajednica.
Sakupljanje matičnog mleča je posao koji se može dobro obaviti u junu. Postupak je opisivan više puta u Pčelaru, a sastoji se u povremenom dodavanju presađenih larvi odgajivačkom društvu, gde ih pčele snabdevaju mlečom, koji se zatim oduzima.
Suzbijanje varoe je uobičajeno po oduzimanju bagremovog meda. Primenjuju se uglavnom biološke metode: ram građevnjak, ram lovac, formiranje rojeva, prekid legla na izvesno vreme… Od hemijskih sredstava najviše se koristi tretman mravljom kiselinom na način koji je više puta opisan u Pčelaru.

Priprema za seobu na letnje paše


Veliki broj pčelara koristio je do sada letnje paše u Vojvodini. Sada, sa uvođenjem prakse tretiranja se-mena suncokreta, kukuruza i drugih biljaka insekticidima koji uništavaju pčele, a med čine štetnim za zdravlje ljudi, pčelari su u velikoj nedoumici što se tiče opravdanosti selidbe. Na sreću, paša lipe na Fru-škoj Gori još nije ugrožena, jer na ovoj planini se ne koriste štetni insekticidi.
Mogućnost pojave rojevog nagona na letnjim pašama, naročito lipovoj, je velika. Ali, vredan pčelar ima efikasan način da je potpuno isključi, tako što će u zajednice koje seli uvesti mlade, ovogodišnje mati-ce.
Na kraju, ne treba zaboraviti da se suzbijanje varoe u julu mora obaviti blagovremeno, jer, setimo se prošle godine: ko je tretman započeo kasno, ostao je bez pčela.

Preuzmite ceo tekst

Nazad