• 18
  • 18
  • 18
  • 18
  • 18

SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

SPOS Ul. Dr Agostina Neta 30 A, 11070 Novi Beograd spos.rs@gmail.com 011/61-28-071 060/444-0-121 060/444-0-124 060/444-0-287

NAŠA ISKUSTVA SA CRITHIDIA MELLIFICAE



Datum objavljivanja vesti:
Broj pregleda: 1.659

Naša iskustva sa Crithidia mellificae.

Dr Violeta Santrač

Ovim aktuelnim tekstom htjeli smo skrenuti pažnju na naš rad u ovoj oblasti dijagnostike patogena pčela, a u drugom nivou, pozvati sve zainteresovane za ovu vrstu dijagnostike da nam se jave.

Nekliko godina unazad, na različitim skupovima u u Evropi bilo je saopštenja tome kako bi kritidija, Crithidia mellificae protozoa, tripanozoma, mogla samostalno ili u kohabitaciji sa nekim drugim patogenima pčele biti uzrok gubitaka pčelinjih zajednica. U Haleu je 2012. godine na 5. Evropskoj konferenciji, EURBEE, pažnju privukao rad grupe autora: Diadant B. I Evans JD. Gauthier L. Neumann P sa naslovom: “Chritidia mellificae is widespread in Europe and can be used as predictive marker of honeybee colony colony losses”. Autori su radu naveli da su (*još tada) u SAD-u našli u pčelinjim zajednicama, ali nisu bili u mogućnosti sagledati patogeni potencijal koji bi ovaj uzročnik mogao imati na vitalnost pčelinje zajednice. U različitim dijelovima Evrope u trisezonalnom uzorkovanju su kritidije pronađene u većem broju uzoraka: u Švajcarskoj N 29, u Francuskoj N 97 ali su autori naveli i činjenicu da se u tim zajednicama nije moglo govoriti govoriti o bilo kakvom “prepoznatljivom i karakterističnom kliničkom simptomu”. U zaključku ovoga rada stoji da “Crithidia mellificae  u slučaju (vitalnih) razumno zdravih zajednica teže može izazvati gubitke, ali u slučaju slabijih zajednica u kojima postoji intenzivan infektivni kapacitet, uloga ovog patogena može imati značajan udio u sekundarnom infektivnom toku, pogotovo u periodu prezimljavanja zajednica.”

U Veterinarskom Institutu Republike Srpske “Dr Vaso Butozan” Banja Luka, (VIRSVB) je u toku laboratorijski nadzor na prisustvo protozoe, tripanozomida, Crithidia mellificae koja se literaturno imenuje i kao Lotmaria passium u uzorcima pčela.

Tokom redovnih dijagnostičkih zahtijeva dijagnostike nozemoze dio materijala mikroskopira se u tamnom polju i ciljano traži prisustvo Crithidia mellificae. Dijagnostika je jednostavna i za “izvježbano oko”, morfologija uz tipičan način kretanja tripanozome je dovoljan znak prisustva infekcije ovim parazitom. U slučaju pozitivnog mikroskopskog nalaza moguće je uraditi konfirmaciju nalaza uzgojem na tečnim podlogama, posebno dizajniranim za ovog uzročnika. Institut trenutno ne posjeduje molekularnu (PCR) dijagnostiku ovog patogena a koja je u svijetu zbog specifičnosti, senzitivnosti i robusnosti najčešće korištena za dokaz  u pčelinjim zajednicama. Imajući laboratorijski kapacitet i znanje o osnovnim mikrobiološkim zahtjevima koje ima ova kinetoplastida, htjeli smo utvrditi eventualno prisustvo Crithidia mellificae i prevalencu u ispitanim uzorcima u pčelinjacima Republike Srpske i BiH.

Prva ispitivanja smo radili tokom 2014. godine u projektu “APINET”. Ove godine tokom maja, juna, jula mjeseca na uzorcima zdravih i uginulih pčela koje su sa različitim dijagnostičkim zahtjevima stizali u VIRSVB, vršili smo istovremeno i mikroskopske preglede u tamnom polju 200 X,sa ciljem detektovanja Crithidia mellifica.

Koliko god da smo se ozbiljno trudili da pronađemo uzročnika u našim pčelinjacima, jer bi to bilo bitno, u svim ispitivanim uzorcima nismo pronašli prisustvo ovog “patogena”. Nastavićemo sa daljnjim ispitivanjem materijala kako bi, ako ništa drugo, onda bar sa više sigurnosti i statističke značajnosti, obavjestili pčelare i veterinare o statusu ovog “novog” patogena na našim pčelinjacima.

U maju mjesecu 2015. godine, nalazila sam se na edukaciji u okviru Projekta “SUPER B”, u Gentu, Belgija, radionici o primjeni iRNK tehnologija u kontroli infekcija pčelinjih zajednica različitim patogenima (virusi, varoa). Tom prilikom sam boraveći u laboratoriji, slučajno, imala priliku vidjeti i rad na izolaciji i kultivaciji. Referentna kultura Crithidia mellifica kao i metoda koja se u toj laboratoriji koristi za kultivaciju i održavanje kritidije pomogli su nam u radu u VIRSVB. U uslovima naše laboratorije, uradili smo “optimizaciju“ podloge za uzgoj Crithidia mellifica , napravili fotografije uzročnika, te video zapise o tipičnom kretanju tripanozomide u čistoj kulturi, koje ovom prilikom stavljamo na raspolaganje.

Iskustvo u radu sa referentnom kulturom kritidije, nam je pomoglo da se više istraživača iz VIRSVB upozna sa “novim“ patogenom i takođe da nastavimo sa radom dalje u pravcu uvođenja i verifikacije metode za dokaz kritidije.

Video materijal snimljen je u VIRSVB, telefonom, preko okulara mikroskopa za mikroskopiju u tamnom polju, uveličanje 200x, u količini kapi od 10µl inokuluma.

Snimak možete da vidite OVDE.

Slika 1 i 2. Mikrofotografije Crithidia mellifica

Cr1 Cr2

MORATE BITI ULOGOVANI DA BISTE VIDELI KOMENTARE

Izrada sajta Tirien