SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

Ovde možete pogledati sadržaj časopisa "Hrvatska pčela" za februar.

 

 

Naum Bandžov
Kod ovako dobro pripremljenih jakih pčelinjih zajednica, leglo se pojavljuje već krajem siječnja, ili ako je zima jako hladna – onda početkom veljače. Najbolja stimulacija jake zajednice za brže i dobro razvijanje je dovoljna količina dobre hrane (od 20 do 25 kg meda i minimum 1 780 cm2 peluda). Potreban minimum peludi garantira da gubitak pčela preko zime ne bude veći od 5 posto. Do sredine travnja leglo bi trebalo biti maksimalno razvijeno i trebaju prevladavati mlade novoizlegnute pčele. U ovom periodu se zaokružuje potrebna biološka cjelina 2 : 1 u korist kućnih pčela prema izletnicama. Isto tako, u ovom periodu, kao i tijekom cijele sezone, rezerve hrane ne smiju pasti ispod 10 kilograma. U suprotnom, mora se prihranjivati i održavati minimum – koji je znanost, i praksa za normalni razvoj žlijezdi koje luče matičnu mliječ i vosak. Ova dva pčelinja proizvoda, normalno s prisustvom dovoljnih količina meda, najvažniji su za razvoj podmlatka. Ako se rezerve meda i peluda smanje ispod potrebnog minimuma, u pčelinjoj zajednici počinje instiktivna štednja, čime se narušava metabolizam, zajednica se slabije razvija, a to znači da mlade pčele proizvode manje matične mliječi (potrebne svim ličinkama prva tri dana) i voska. Matica se slabije hrani, a samim time slabije nese jaja i zajednica stagnira. Odnosno, ne razvija se onom brzinom kojom želimo.

 

Krste Bukvić
Proizvodnja matica presađivanjem ličinki može se raditi na dva načina:
·    Proizvodnja pomoću Jenterovog ili sličnog načina gdje koristite uređaje u koje ćete zatvoriti maticu na određeno vrijeme i na taj način kontrolirati starosnu dob ličinki.
·    Presađivanjem ličinki iz kontroliranog prostora ili korištenjem ličinki iz mladih okvira oslanjajući se na vlastito znanje i iskustvo da možete odabrati ličinke određene starosti.

Ako ste se odlučili na proizvodnju matica presađivanjem, prvo trebate pripremiti pribor i alat za presađivanje.
Morate imati pripremljenu dovoljnu količinu osnova matičnjaka (osobno koristim isključivo osnove koje radim od voštanih poklopaca mog voska).

Osnove matičnjaka izrađujem pomoću kalupa za matičnjake koji je izrađen tokarenjem iz mesinga.

Budući da postoji više tipova kalupa, odaberite onaj koji vam najviše odgovara, koji će biti prilagođen vašim planovima i količini matica koje planirate proizvoditi       

 

Josip Križ
Uspješna selekcija pčela nije moguća ako se ne uzmu u obzir biološke karakteristike pčelinje zajednice u kojoj se nalaze svi članovi: matica, trutovi i pčele radilice. Selekcija se provodi s maticom i trutovima, a rezultat selekcije ovisi o kolektivnom radu pčela radilica. Ekonomski korisna svojstva pčela uvijek se nedovoljno odražavaju kroz nasljednu strukturu. Iz tog razloga selekciju treba promatrati kao genotip nasljednih faktora i fenotip – kao skup koji karakterizira jedan organizam. Uvjeti sredine sposobni su izmijeniti pčele uspoređujući ih s njihovim genotipom. Na osnovi mjerljivosti nasljeđivanja određenih svojstava, kod ocjenjivanja pčelinje zajednice, uzimaju se različita korisna svojstva fenotipa kao nasljednost pozitivnih ocjena nihovog  genotipa. Dok se fenotip ocjenjuje po korisnim svojstvima, genotip se treba ocijenjivati po kvaliteti potomstva. Radovi na selekciji pčela mogu dati pozitivne rezultate samo onda ako se uzgoj pčela radi na suvremen način te da se svi radovi koji su potrebni izvršavaju na vrijeme. U taj kompleksni rad ulazi: da je pčelinjim zajednicama tijekom godine osigurano dovoljno hrane, da su zajednice smještene u standardne košnice, da se pčele ne miješaju prebacivanjem okvira s pčelama iz jedne u drugu košnicu, da se osigura dnevno vođenje svih radova na selekciji.

Dubravko Lesković
Promatrajući današnje moderne košnice nastavljače došli smo do zaključka da su jako okrenute prema tehnološkim košnicama, a puno manje prema biološkim košnicama. Današnje košnice su se udaljile od starih uzora košnica s nepokretnim saćem i raznih prirodnih staništa u kojima su pčele same našle mjesto za život, a kažu da je iza njih čak oko 80 milijuna zima biranja. Promatrajući te moderne košnice došli smo do zaključka da smo nedovoljno pažnje posvetili gornjem dijelu košnice. Primjetili smo da gotovo sve starinske košnice imaju u gornjem dijelu neku vrstu zaobljenja, a nipošto ravnu plohu kako smo mi napravili u modernim košnicama. Počeli smo promatrati i neke druge prostore, kako su koncipirani i u kojima se skuplja veća grupa ljudi: crkve, džamije, dvorce i slično. Svi ti prostori imaju zaobljeni krovni dio konstrukcije. Razgovarajući s raznim profilima ljudi (građevinarima, svećenicima, likovnjacima i ostalima) došli smo do zaključka da bi bilo jako korisno da krovni dio naših košnica zaoblimo. Poprilično je čudno da ljudi različitih kultura i epoha primjenjuju istu ideju. Razvijajući ideju eksperimentirali smo sa raznim materijalima i oblicima te naše zamišljene kupole, i nakon inih eksperimenta stvorili smo LK kupolu.

 

Damir Gregurić
Još je za antičkih vremena med dobio epitet nektar Bogova, a o njemu kao tajni zdravog i dugovječnog života pisali su Sokrat i Aristotel. Kako stari Grci, tako su i Rimljani za povećanje snage i izdržljivosti sportaša koristili med. Iako je med svoj renome odavno zaslužio, novi dokazi svjetski uvaženih nutricionista da je idealan izvor energije, te bogat nizom vitamina i minerala neophodnih ljudskom organizmu neprestano stižu. Od 24 mikroelementa u našoj krvi – med sadrži 22. Med je jedina prirodna tvar koja sadrži gotovo 91 posto svih prijeko potrebnih elemenata za čovjekov krvotok. Iskustva, praksa, logika i znanost rekli su svoje, a što kažu sami sportaši?

Sport je aktivnost koja s jedne strane pojačava imunitet, ali zato s druge strane intenzivni napori (posebice u profesionalnih sportaša) mogu organizam dovesti do iscrpljenja. Za vrijeme sportskih napora organizam je izložen biokemijskim reakcijama za koje je nužna adekvatna prehrana esencijalnim tvarima koje se ubrzano troše. Kako se troše, tako bi se i trebale dopunjavati pričuve ugljikohidrata, vitamina i minerala. Takav režim opskrbe hranjivim tvarima direktno utječe na snagu, brzinu i izdržljivost sportaša. Kako njihovi uspjesi, s biokemijskog stajališta, najviše ovise o opskrbljenosti organizma ugljikohidratima, a tijekom natjecanja posebno su važni oni lakše razgradivi, med predstavlja idealnu namirnicu za njihovo podmirivanje. Kako se tada ubrzava metabolizam tvari u organizmu, utoliko je povećano i znojenje, a sa znojem i izlučivanje određenih elektrolita, pri čemu se troši čitav niz vitamina (B1 i B6) i minerala (Ca, Mg, Zn).

 

Ivan Jakovlić
U usporedbi s drugim ukrasnim cvijećem, pčele bi vjerojatno opisale zijevalicu (Antirrhinum) kao vrlo komplicirani cvijet, gdje prvo moraju sletjeti na gotovo potpuno okomitu površinu te potom još i otvoriti tešku usnu, ne bi li konačno došle do nektara. Stoga Dr. Beverley Glover i njen tim nije iznenadio rezultat njihove prijašnje studije, gdje su pčele, kojima je bio ponuđen izbor između zijevalica s koničnim stanicama i mutiranog tipa bez tih stanica, preferirale prvi tip. Naime, promatrajući površinu latica pod elektronskim mikroskopom, znanstvenici su otkrili da neke vrste cvijeća posjeduju latice čija je površina pokrivena posebnim, koničnim, tipom stanica. Ruže, na primjer, imaju okruglaste konične stanice, dok petunije imaju vrlo dugačke stanice, koje im daju baršunasti izgled, osobito uočljiv kod tamnije obojenih varijeteta. Te konične stanice pčelama omogućuju da se čvršće prihvate za površinu latice, što je izuzetno bitno kod “kompliciranih” cvjetova kao sto je zijevalica. Dr. Glover objašnjava da su te stanice “pomalo kao čičak (Velkro), gdje se kukice na pčelinjim nogama zakvače između stanica.”

 

Ivana Tlak Gajger
Probati ili ne? – pitanje je na koje si svaka pčela sakupljačica nektara mora odgovoriti prije slijetanja na izgledom primamljiv cvijet (cvat) pojedine medonosne biljke. Za pčelu je odgovor zapravo vrlo složen. Većinu vrsta cvjetova koje pčele posjećuju one dijele s mnoštvom drugih posjetitelja, poput bumbara, osa, muha, itd., pa posljedično tome postoji velika šansa da neposredno otvorena cvjetna čašica već prije dolaska medonosne pčele bude ispražnjena. Na sreću, pčele posjeduju sposobnost provjeravanja svakog cvijeta i bez potpunog izvlačenja jezika. Otkrivanje mehanizma djelovanja navedene sposobnosti je dugo istraživano. Za pčele je davno utvrđeno da prilično vješto zapažaju vizualne i olfaktorne znakove, te se dugo smatralo da kombinacijom istih pčela dolazi do odgovarajućeg cvijeta koji sadrži slatku nagradu. Pretpostavljana su tri moguća modela prikupljanja hrane. Analiziranjem tih modela djelomično je objašnjeno na koji način pčela odabire cvijet na koji će sletjeti, kakva je optimalna prehrana, kolika je minimalna neodlučnost i pojedinačna postojanost.

 

Nenad Strižak
Za Hrvatsku je turizam jedna od ključnih djelatnosti koja i ove godine uživa razvojni prioritet unatoč recesijskim mjerama. Turistička ponuda nastoji se već godinama, uz more i sunce, upotpuniti novim sadržajima koje traže suvremeni turisti. Nastoji se produžiti turistička sezona izvan ljetnih mjeseci i snažnije uključiti ponuda kontinentalne Hrvatske. U tu svrhu ukazuje se na gastronomsku raznolikost i kvalitetu, kulturne znamenitosti i prirodne ljepote. U hrvatskoj turističkoj ponudi već postoji niz tematskih cesta, putova i sličnih načina prezentiranja dodatnog turističkog sadržaja poput: vinskih cesta, vinarija, malih sirana te raznih gastronomskih proizvoda i pogona. Dio te ponude može biti pčelarstvo i pčelarska proizvodnja u obliku pčelarskog turizma. Pčelarski turizam u zemljama EU sve je popularniji, pa zašto ne bismo i mi pčelari napravili više, osobito sada kada kao članica EU postajemo još bliži i pristupačniji. Pomaka ima, no treba provesti sustavnu akciju, i to – od podizanja pčelarske turističke ponude, pa do povezivanja s ostalim tematskim sadržajima, a to su, primjerice: znamenitosti nekog kraja, lov, ribolov, prirodne ljepote, zdravlje i pčelarenje…

 

Matija Bučar
Visibaba je poznata i vrlo omiljena biljka rasprostranjena od Pireneja do Kavkaza i Male Azije. Ona je trajnica s lukovicom, kao i svi pripadnici porodice sunovrata. Listovi su duguljasti, cijeloga ruba i razvijaju se istovremeno s cvijetom. Osebujan zvonasti vjenčić visibabe tvore latice raspoređene u dva kruga – tri su vanjske latice duguljaste i posve bijele, a tri unutrašnje kraće, sa zelenom polumjesečastom pjegom pri vrhu.

Naziv je vjerojatno dobila zbog cvijeta pognutog poput stare babe, a stručni naziv potječe od grčkih riječi gala i anthos, tj. mlijeko i cvijet.