SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

Izašao je iz štampe majski broj časopisa "Hrvatska pčela".

Evo i sadržaja:

 

Igor Petrović

Svibanj je mjesec najintenzivnijih radova i tada je najbitnija prisutnost pčelara na pčelinjaku. Isto tako, svibanj je mjesec kada beremo plodove našeg znanja i rada. To je mjesec koji je najslađi u cijeloj godini – vrijeme cvatnje bagrema i kadulje, i mjesec u kojem nam sve ide kao od ruke.

Kako bi ostvarili željene proizvodne rezultate potrebno je formirati plodište i medište. Dakle, postaviti matičnu rešetku. Također je potrebno izvrcati proljetni voćno-vrbov med i repicu, te nastaviti provoditi postupke u suzbijanju rojeva. Osim toga, svibanj je i najpogodniji mjesec za proizvodnju matica za vlastite potrebe, odnosno, potrebe formiranja nukleusa.

S obzirom na to da nam je u periodu proljetnog razvoja bio cilj – dobiti što veću količinu legla, tako da nam je od 10 do 15 dana prije bagrema cilj nam je dobiti što više pčela koje će aktivno sudjelovati u prikupljanju i skladištenju nektara, odnosno cilj – nam je pretvoriti leglo u med.

Ana Kostanjevečki

U zadnje vrijeme se sve više priča o čudesnim učincima matične mliječi, dok u stvarnosti vrlo malo ljudi zna kako se uopće do nje dolazi. Koliko god se današnji znanstvenici, kao i farmaceutske i kozmetičke kuće, trude umjetno proizvesti pčelinje proizvode (med, propolis, pelud, pčelinji otrov i matičnu mliječ) nikome to još nije uspjelo bez pomoći pčela i naravno – pčelara. Stoga, dragi moji pčelari i pčelarke, barem u tome moramo biti zahvalni prirodi i svojim pčelicama.

No, da bismo uopće mogli shvatiti proizvodnju matične mliječi, vrlo je bitno poznavati i biološki razvoj pčelinje zajednice. Svaka pčelinja zajednica se sastoji od: matice, pčela radilica i trutova. Matica je jedina spolno zrela ženka u pčelinjoj zajednici, čiji je zadatak nošenje jaja i time briga o zajednici, kao i držanje pčelinje zajednice u košnici putem feromona koje luči. Iz oplođenih jaja se razvijaju ženke (radilice ili matice), dok se iz neoplođenih razvijaju mužjaci (trutovi).Trutovi predstavljaju muške jedinke i njihova najveća funkcija je da vrše oplodnju mladih neoplođenih matica. Radilica je također ženka, ali sa zakržljalim jajnicima. Ona u nedostatku matice može također polagati jajašca, ali iz njih, budući da su neoplođena, izliježu se samo trutovi. Najvažnije svojstvo matične mliječi je u usmjeravanju razvoja ličinki. Matična mliječ se u košnici iskorištava na tri načina: kao hrana za pčele radilice, hrana za trutove i kao hrana za maticu.

Miloš Milosavljević

I stvarno, u košnici iz koje je prije pola sata izašao prvi roj ništa se nije čulo. Kao da je sve zamrlo, ili je nekakva nevidljiva sila opila pčele, pa onako  u polutransu meditiraju. Znam da nisu samo pčele roja uživale u ovom njihovom prirodnom dijeljenju, jer i one koje ne idu u rojenje su s podjednakim uživanjem sudjelovale u ovom činu.  I kao pčele roja koji je maloprije izletio put neizvjesnosti, i one koje su ostale u košnici koja se izrojila, vrlo brzo se trijezne i silom nekakvih nepisanih prirodnih zakona marljivo prijanjaju na poslove koje inače instiktivno svakodnevno obavljaju.

Posljednjih osam dana provedenih u košnici, maticu koja je izašla sa pčelama prvog roja, pčele nisu primoravale da intenzivno polaže jaja, te u košnici starki osim umanjenog broja pčela, postoji velika površina zatvorenog legla iz kojeg se svakodnevno izliježe više od tisuću mladih pčela. Tu je i pet, šest, tek zatvorenih matičnjaka, kao i desetak, dvadeset, ponekada i više, otvorenih matičnjaka tek u izgradnji. Ima i nekoliko napravljenih čahurica, početaka matičnjaka, koje je matica zalegla prije polaska na put rojenja.

Branka Šakić Bobić

Pčelarska udruga "Propolis" je organizirana kao proizvodna i edukacijska, pa se pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu često provode interakcijska stručna predavanja na kojima se od članova traže stavovi i mišljenja iz stručne prakse. Tako je u zimskom razdoblju održano predavanje o osnovnim organizacijskim i tehnološkim preduvjetima te ekonomici pčelarske proizvodnje s izborom konvencionalno ili ekološko pčelarenje. Nakon predavanja prisutni članovi, njih 50-ak, zamoljeni su za ispunjavanje ankete o stavovima i mišljenjima koje imaju o pogodnosti ekološkog pčelarenja za svoju proizvodnju, ali i općenito o mjestu i ulozi ekološke proizvodnje u hrvatskom pčelarstvu.  

Neke pretpostavke i tržne mogućnosti ekološkog pčelarenja

Uvjete za ekološki pčelinjak određuje Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01, NN 79/07.) i Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (NN 13/02, NN 10/07.). Košnica treba biti izrađena od prirodnih materijala i obojena eko-bojom, a pčelinjak dovoljno udaljen od mogućeg onečišćenja (tvornica, cesta, tretiranih obradivih površina). Pčelinje saće koje se upotrebljava u ekološkom pčelarenju također mora upotrebljavati ekološke satne osnove koje moraju imati potvrdu nadležnog ministarstva. Posebnu pozornost ekološki pčelari posvećuju zadovoljenju uvjeta o korištenju lijekova u preventivne svrhe, kako bi se isključila mogućnost zadržavanja njihovih tragova u medu i vosku. Zbog spomenutih uvjeta u svrhu liječenja preporučuje se upotreba organskih kiselina (mravlja, oksalna, mliječna, octena) koje su i inače sastavni dio meda. Ekološki pčelinjak mora biti pod stalnom kontrolom nadzorne stanice, a eko-med prije stavljanja na tržište treba proći razne analize. Svi ovi propisi kod eko pčelarenja stvaraju dodatni trošak koji ima utjecaja i na njegovu konačnu cijenu. Cijene eko-meda u maloprodaji u EU 10  kreću se od 10 do 20€ po kg, a procjenjuje se da je u Hrvatskoj na "kućnom" pragu cijena rinfuznog eko-meda od 50 do 60 kn/kg.

Ivana Berg-Divald

U organizaciji Ministarstva hrane, poljoprivrede i ribarstva Republike Francuske i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske 27. ožujka u staklenoj dvorani Ministarstva poljoprivrede održan je okrugli stol pod nazivom „Ekološko pčelarstvo u Republici Francuskoj“ gdje su Alain David, Dominique Burel, Nicolas Guintini i Patrick Pérés – profesionalni ekološki pčelari iz Francuske, uz simultano prevođenje mr. sc. Kristijana Jusića, prezentirali svoj rad hrvatskim kolegama.

 

U svečanom uvodnom izlaganju rečeno je da se Francuska od 2001. godine do danas u potpunosti uskladila sa zakonodavstvom EU.

Ivana Berg-Divald

Prema članku 1. Zakona o obrtu, obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičke osobe sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluge na tržištu. Dakle, u obrtu je dopuštena svaka gospodarska djelatnost koja nije zabranjena zakonom. Obrt može obavljati i pravna osoba, pod uvjetom da to ne čini na industrijski način. Osim toga, obrt se može obavljati i kao sezonski obrt, najdulje šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.

S obzirom na vrste, obrti mogu biti:

Slobodni obrti su oni obrti koji kao uvjet ne traže stručnu osposobljenost ili majstorski ispit, već je potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta, npr. ugradnja stolarije,  i dr.

Vezani obrti su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit, npr. proizvodnja kruha i peciva,  restorani, frizerski saloni, izrada obuće po mjeri i dr. Vezani obrt može obavljati fizička osoba sa završenom odgovarajućom srednjom stručnom spremom, te fizička osoba – izumitelj na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu.

Povlašteni obrti su oni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta. To su, primjerice, jednostavni i složeni rudarski radovi, slatkovodna mrijestilišta i ribnjaci i sl.

Vrsta i stupanj stručne spreme koja je potrebna za obavljanje vezanih i povlaštenih obrta propisani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.

Zlatko Tomljanović

Ovaj članak pišem u trenucima (23. travanj) kada se mnogi pčelari u RH pitaju gdje odvesti pčele na svibanjsku pašu. Dalmatinski izvori javljaju, nakon zadovoljavajućeg badema i ružmarina, da tilovina „sramežljivo medi“, vjerojatno zbog čudnovatog travanjskog vremena, a kadulja (ovisno o lokaciji) ipak ima/nema tako lošu prognozu kao što se činilo prije mjesec dana. Na pojedinim lokacijama ima nešto pupoljaka i ako posluži vrijeme – kadulja bi mogla dati neko vrcanje. Pčelari iz Metkovića me pak uvjeravaju da bi mandarina trebala biti solidna i dati barem od 10 do 15-ak kilograma meda po košnici.

Što se trenutno događa na kontinentu? Pčelari sele košnice na uljanu repicu i nadaju se da će se vrijeme barem malo stabilizirati. Pritom sumanuto obilaze mjesta gdje bagrem tradicionalno dobro medi, pokušavajući se uvjeriti u razmjere štete koje je počinio nedavni mraz na pupoljke bagrema. Situacija nije ružičasta i ovog svibnja će vrcanje bagremovog meda biti prilično zamršena misija. Također niti amorfa nije mogla izbjeći travanjski mraz, ali me pčelari uvjeravaju da će se ona ipak oporaviti. No, pitanje je kakvo će biti vrcanje, a i spoznaja da amorfa voli vodu, koja se sada nalazi na suhom terenu zabrinjava pčelare još više. Također, moramo razumjeti pčelare i njihovu bojaznost da bi se mogla ponoviti prošlogodišnja katastrofalna suša tijekom ljetnih mjeseci, što bi pčelare ekonomski iscrpilo zbog kupovine znatno većih količina šećera za prihranu pčela, a pčelinje zajednice gurnulo u nepovoljno biološko – uzgojno stanje. Međutim, mi znamo da i u normalnim pčelarskim godinama većina pčelara s područja Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije zbog nedostatka kvalitetne ispaše sredinom lipnja seli svoje košnice na područje Like i Gorskog kotara, a pčelari koji ih ne sele moraju prihranjivati pčelinje zajednice. Stoga je otežana procjena jačine proizvodnih i pomoćnih zajednica koje tijekom srpnja i kolovoza ostaju na području Dalmacije. Kada tome pridodamo čudnovato medenje kestena prošle godine (hladne noći), mimoilaženje pčelara i struke u vezi hibrida suncokreta te osrednju zlatošipku i vrijesak, dolazimo do stupnja kada više ne možemo stajati sklopljenih ruku, nego treba razmotriti sve činjenice i upitati se što i kako možemo pomoći da hrvatski pčelari imaju na raspolaganju više medonosnih paša na određenom području u određeno vrijeme.

Ivana Berg-Divald

Europski ombudsman1 Nikiforos Diamandou pokrenuo je krajem travnja istragu o tome – je li Europska komisija dovoljno razmotrila nove znanstvene dokaze o povezanosti nekih pesticida s izumiranjem pčela. Naime, najnoviji rezultati istraživanja o utjecaju vrlo niskih koncentracija pesticida na pčele i bumbare, objavljeni prošlog mjeseca u časopisu Science, dokazuju da sistemski insekticidi – uobičajena sredstva za zaštitu usjeva, neizravno štete ovim važnim oprašivačima.

Vedran Lesjak

U Opatiji je 13. travnja drugu godinu za redom održana Nacionalna konferencija o sigurnosti pčelinjih proizvoda. Kako je obećano prošle godine, te kako je tada idejni začetnik dr. sc. Dražen Lušić i rekao: „Ovo je tek početak“, obećanje je i održano. Glavni organizator – Katedra za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci sa suoorganizatorima Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Udrugom za promociju i primjenu ekološke pčelarske elite „Biopčela“ te Centrom za brdsko planinsku poljoprivredu Primorsko-goranske županije u prekrasni ambijent Opatije i istoimenog hotela privukao je veći broj stručnjaka za sigurnost pčelinjih proizvoda i pčelara te zainteresiranih ljubitelja pčela i pčelarstva. Važnost ovog događaja prepoznata je i u Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Primorsko-goranskoj županiji, a veliki doprinos i značaj skupu dali su i Hrvatsko apiterapijsko društvo, Hrvatski pčelarski savez, Pčelarska udruga „Učka“ te Turstička zajednica Grada Opatije.

Matija Bučar
Grmoliki grašar (Coronilla emerus L. subsp. emeroides Biss. et Spruner) je snažan lisnati grm, uspravnih i vitkih grana. Kora je mladih izdanaka zelena, a kasnije zelenosiva. Listovi su neparnoperasti, sastavljeni od 5 do 9 naopakojajastih, svijetlozelenih lisaka. Cvjetovi su „leptirastog“ oblika karakterističnog za mahunarke, skupljeni u štitasti ili gronjasti cvat na dugoj peteljci. Vjenčić je žut, dok su čaške maslinastozelene, kratkih zubaca. Zastavica je naopakojajasta, jako savijena prema gore, često sa crvenim šarama. Lađica je također savijena prema gore, a ima dugi i tupi kljun. Mahune su tanke, viseće, sivozelene bez uočljivih šavova.