SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

Završen je časopis „Hrvatska pčela“ za septembar.

Evo i sadržaja broja:

 

Ivan Tucaković
Rujan je mjesec povratka u stvarnost, u školu, na posao ili pčelinjak koji je ušao u novu sezonu. Mnogima je u kolovozu „puknuo film“ pa su barem nakratko pobjegli na odmor. Ako su obavili potrebne radove, bili su mirni. Ako imaju velike pčelinjake, bolje je pričekati studeni, pa tada otići na neki veći odmor. Zapravo, ako se uz pčelarstvo bavite i vinogradarstvom, voćarstvom, povrtlarstvom (a to nije rijetka situacija)… vi tada i nemate vremena za odmor. Tada smo dobrovoljni robijaši koji ponekad ukradu malo slobodnog vremena ludom životnom tempu. Ako ste bili pedantni kroz srpanj i kolovoz, sada biste trebali uložiti malo energije, popraviti neke nedostatke i testirati uspjeh tretmana protiv varooze.

Čini mi se da je ispalo da pišem tekstove u jednoj od najlošijih godina zadnjih desetljeća, kolege mi govore kako im se čini da više ne znaju pčelariti, meda je malo, a sada je najvažnije ne izgubiti volju i pomoći zajednicama.

STANJE ZAJEDNICA
Ako smo do sada pazili na zdravstveno stanje zajednica i količinu hrane, izgled zajednica je sljedeći. U okolici zamišljenog klupka, gdje se nalaze razne faze razvoja legla, smještene su zalihe hrane. One će klupku biti dostupne kroz zimski i proljetni period. Ako koristite dva nastavka za zimovanje (LR košnica), zalihe bi trebale biti u gornjem nastavku i bočno, a klupko na prijelazu iz donjeg u gornji nastavak. Kada se u studenom/prosincu formira stabilno klupko, a krajem siječnja krene razvoj legla, sve će se to većinom odvijati u gornjem nastavku s dovoljno dostupne hrane. Ovo je idealna situacija, ali možda i nije tako kod vas u košnicama. Ponekad radilice u „gladnim godinama“, bez naše intervencije, ostave poklopljeni med u medištu, a “papaju” otklopljeni koji im je dostupan u rujnu i toplom listopadu. Tako za zimu ostanu pretanki vijenci meda u gornjem nastavku, koji se onda riješavaju pogačom u siječnju. Osobno ne volim te igre, pa vam savjetujem nadopunu, makar i u rujnu, gustim sirupom, iako je to loše, odnosno, prekasno.

 

Josip Križ
Kako smo i sami svjedoci, ova pčelarska sezona je podbacila, čemu su kumovale vremenske prilike, bolje reći – neprilike. Iako su pčele u nekim područjima gotovo gladne, na nekim rijetkim mikrolokacijama je ipak nešto i bilo. Znamo dobro da su prošle zime neki dizali paniku kako su pčele gladne i kako treba hitno intervenirati, ali zato ćemo sada pokušati objasniti načine i važnost prihranjivanja, i to u ljetno-jesenskom periodu, te kako na vrijeme stvoriti kvalitetne zalihe hrane. Što svaki pčelar u ovo vrijeme mora poduzeti kako bi mu pčelinje zajednice ušle jake u zimu i uspješno dočekale proljeće? Kako u pčelarstvu, tako i u svim ostalim djelatnostima – ništa se ne radi na pamet, sve treba više puta provjeriti i tek tada donijeti ispravnu odluku.

Mnogi pčelari, a i nekakvi „veliki pčelarski stručnjaci“, savjetuju pčelare da u srpnju i kolovozu dodaju isključivo čvrstu hranu, tj. pogače. Da, to bi bilo u redu kada bi pčelinje zajednice imale nekakve zalihe, barem 10 do 12 kilograma meda i peludi. Ali, što će biti ako toga nema? Pitanje je čime će se hraniti leglo, kakve će to biti mlade pčele, koliki im je životni vijek, kako će tako loše hranjene pčele odgojiti zimske pčele koje moraju prezimiti? Postavlja se tisuću pitanja, a gdje su odgovori – ti „zvjezdoznanci“ ne znaju i ne mogu ih niti dati, ali kasnije znaju „sijati paniku“. Naravno da postoje ispravni i logični odgovori, pa ću ih ja dati, a tko bude to sve htio i mogao shvatiti i primijeniti, sigurno neće imati problema u kasnu zimu i rano proljeće.

 

Asmir Duraković
Nakon posljednjeg vrcanja meda, a to je polovica sedmog mjeseca na mom području, počinjem s pripremom pčelinjih zajednica za zimu.

Prilikom vraćanja izvrcanih okvira u košnicu, koje obavljam u večernjim satima kako ne bi došlo do pojave grabeži na pčelinjaku, u posljednji medišni nastavak vraćam sve okvire koji su tamni (tj. staro saće) i okvire koji su slabije kvalitete.

Ovo je ujedno i vrijeme kada vršim tretiranje pčelinje zajednice protiv varoe nekim od dozvoljenih i propisanih sredstava. Kod dvomatičnog pčelarenja s LR košnicom na podnici, u koju je ugrađena žičana mreža i lim, raspored nastavaka je sljedeći:
•    u prvom plodišnom nastavku se nalazi matica i svo leglo osnovne pčelinje zajednice;
•    preko njega je Hanemanova rešetka (matična rešetka) na koju je postavljen medišni nastavak u kojem se nalaze zalihe hrane;
•    preko njega je drugi medišni nastavak;
•    preko posljednjeg medišnog nastavka je postavljena Snelgrova daska na kojoj se nalazi pomoćna pčelinja zajednica;
•    Snelgrova daska ujedno služi kao podnica pomoćnoj pčelinjoj zajednici i razdvaja osnovnu i pomoćnu pčelinju zajednicu;
•    preko pomoćne zajednice postavlja se Milerova hranilica, poklopna daska i krov.

Pomoćna pčelinja zajednica radi sama za sebe i ima svoju maticu, leglo i hranu u tom nastavku. Leto se nalazi s prednje strane Snelgrove daske. Tijekom glavnog ljetnog pregleda ustanovim zalihu hrane u osnovnoj i pomoćnoj zajednici, kvalitetu matica – i to sve unesem u dnevnik.

 

Ivana Gobin
Posljednjih godina probiotici, odnosno “zdrave” bakterije, doživljavaju pravu eksploziju, ne samo u svakodnevnoj prehrani, već i u terapijskoj primjeni u liječenju različitih zdravstvenih tegoba.

Nedavna istraživanja pokazuju da i pčele posjeduju mikrobnu floru u probavnom sustavu. U mednom želucu pčela dokazane su „zdrave“ bakterije, koje još nazivamo i bakterije mliječne kiseline i ove bakterije se bore protiv infekcija u pčela, ali i u ljudi. Nedavno je grupa istraživača u Švedskoj došla do saznanja koji bi mogli biti korak naprijed prema rješavanju problema, kako oboljevanja pčela, tako i liječenju bakterija otpornih na antibiotike.

PROBIOTIČKE BAKTERIJE
Naziv probiotik dolazi od riječi pro bios što znači: za život, a po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), probiotici su živi mikroorganizmi koji, uneseni u dovoljnoj količini, blagotvorno djeluju na organizam domaćina poboljšavajući svojstva njegove autohtone mikrobne flore. Probiotičko djelovanje bakterija može se iskazati sprječavanjem rasta nepoželjnih mikroorganizama, promjenom mikrobnog metabolizma u probavnom sustavu te stimulacijom imunosnog sustava čovjeka.

Prema preporukama SZO-a – probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, konstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sustava, intolerancija laktoze, prevenciji karcinoma kolona, sniženje kolesterola i krvnog tlaka te drugih stanja i bolesti. Najčešći probiotici su bakterije mliječne kiseline i bifidobakterije.

 

Damir Gregurić
Jeste li znali da usprkos napretku medicine i farmaceutske industije žene u svim zemljama svijeta (osim u Somaliji) žive dulje od muškaraca? Od čega se najčešće boluje i umire muški rod srednje dobi u našoj zemlji? Na prvom su mjestu kardiovaskularne bolesti, slijede zloćudni tumori, bolesti respiratornog sustava, dijabetes, i na kraju – duševni poremećaji. Svi se liječnici slažu da uzroci ovoj negativnoj pojavi ne leži u genetici, već u lošim životnim navikama. Za razliku od žena, muški spol više naginje alkoholu, nikotinu, kofeinu, a nezdrava i neredovita ishrana uz boravak u zatvorenom prostoru i nedostatak fizičke aktivnosti samo pospješuju ovaj crni trend. Gotovo je nemoguće naći muškarca između 40 i 50 godina starosti koji će iz prevencije potražiti savjet profesionalnog nutricioniste, poput  Martine Markov Singer, dipl. ing. koja im preporučuje hitno odvikavanje od svih vrsta ovisnosti, obvezan sistematski pregled (krvna slika, urin, EKG, UZV abdomena…) i naravno – zdravu prehranu! Mogu li muškarcu u toj dobi pomoći pčelinji proizvodi i na koji način, pokušat ćemo odgovoriti u nastavku teksta.

Imunološki sustav je mreža stanica, tkiva, organa i raznih kemijskih spojeva čiji je cilj očuvanje organizma od virusa, bakterija i toksina svih vrsta ili drugim riječima: imunitet nam je posljednja linija obrane od neprijatelja u vidu stranih tijela i drugih štetnih tvari. Dok funkcionira imunosustav (bez obzira: urođen ili stečen) sigurno se nećemo razboljeti, no ako popusti – posljedice mogu biti kobne! Upotreba pčelinjih proizvoda ne izaziva poremećaje u funkciji organizma niti dovodi do neželjenih nuspojava, čak niti tijekom duže konzumacije (što je jedna od najvažnijih prednosti u usporedbi sa sintetskim preparatima). Svim proizvodima iz košnice zajednička je vrlina da dokazano podižu imunitet ljudskog organizma.

 

Boris Bučar
Zadnjih godina svjedoci smo čudljivoj klimi, degradaciji kontinentalnih paša bagrema, kestena, ljetnih livada i ekspanziji pčelara.Iako mnogi neće s odobravanjem prihvatiti sljedeću rečenicu, mi pčelari smo jedni od rijetkih stočara koji malo ili nimalo skrbimo za prirodne izvore hrane svoje “stoke”. Uz to, kolaterlane smo žrtve degradacije prirodnih resursa drugih grana u poljoprivredi (npr. sječa šuma, zapuštanje livada, primjena zaštitnih sredstava). S druge strane, dok se ne aktiviramo u svojim udrugama i budemo čekali da nam netko drugi osigura funkcioniranje sustava regulacije smještaja pčelinjaka – i to će biti otežavajuća okolnost za unaprjeđenje pašnih resursa.

Posljedično, zimnicu su mnogi prisiljeni dopunjavati šećerom. Tada je dobro razmišljati o izvorima bjelančevina (i minerala, sterola, lipida, vitamina…) koje pčele dobivaju iz peludi, jer njihov nedostatak utječe na snagu pčelinje zajednice, a posebno na kvalitetu ličinki (Brodschneider, Crailsheim, 2010).

O PELUDI
Dostupno je mnogo domaće, a posebno strane literature koja pelud predstavlja kao najvažniju prehrambenu komponentu pčelinje prehrane.

Farrar je daleke 1936. godine objavio članak u časopisu “American Bee Journal” gdje navodi kako količina peludi utječe na jakost pčelinje zajednice i na kvalitetu i brzinu proljetnog razvoja (Keller i dr. 2005). Josip Belčić je 70-ih godina prošlog stoljeća pisao da je pelud “kvasac rojenja” (Belčić, 2006), a za pelud unešenu u košnicu tijekom ljeta je Zvonimir Šver govorio da to one unose “zlato” u košnicu (Šver, 1988).

 

Ivana Tlak Gajger
Budući da je uzročnik nozemoze tipa C mikrosporidija Nosema ceranae utvrđena kod europske medonosne pčele u vrijeme prvih izvješća o tzv. “nestanku pčela”, smatralo se da je jedan od glavnih uzroka ugibanja pčelinjih zajednica. Za dosad poznatu nozemozu uzrokovanu vrstom Nosema apis često se prilikom liječenja primjenjivao fumagilin. Međutim, danas na području Europe nije dozvoljena njegova uporaba u pčelarstvu te su objavljeni zanimljivi rezultati znanstveno – stručnih istraživanja o nepovoljnom djelovanju na tretiranu pčelinju zajednicu. Isti su prikazani u radu Nosema ceranae escapes fumagilin control in honey bees objavljenom u časopisu PLOS Pathogens 2013. godine.

Fumagilin je bio jedini antibiotik registriran za kontroliranje nozemoze tipa A u zajednicama medonosne pčele. U SAD-u je bio u uporabi skoro 60-ak godina. Za sisavce je preparat izrazito otrovan, a u pčelarstvu se upotrebljavao isključivo sezonski i s puno opreza da bi se izbjegla mogućnost utvrđivanja štetnih ostataka tvari tog antibiotika – rezidua u medu. Fumagilin nakon primjene u pčelinjoj zajednici zaostaje unutar košnice i tijekom aktivne pčelarske sezone djelomično se razgrađuje. Odnosno, aplicirana koncentracija mu se razrjeđuje, čime su pčele, a i sam nametnik, izloženi „smanjenim“ koncentracijama istog. Prema rezultatima najnovijih istraživanja, u tretiranim zajednicama medonosne pčele proizvodnja novih spora N. ceranae  se povećava kako koncentracija fumagilina pada. Posljedično tome, invazija sporama nametnika N. ceranae je čak 100 posto veća nego u bolesnim netretiranim pčelinjim zajednicama. Broj spora N. apis je također veći, no ne značajno. Autori navedenog rada smatraju da fumagilin inhibira, odnosno, ograničava ili zaustavlja aktivnost enzima metioninaminopeptidaze koja je jedan od najznačajnijih enzima intermedijarnog metabolizma u eukariotskim stanicama gdje interferira u različitim modifikacijama bjelančevina nužnima za normalno obavljanje staničnih funkcija. Također je utvrđeno da fumagilin primijenjen kod zdravih, neinvadiranih pčela, djeluje na način da mijenja građu strukturalnih i metaboličkih bjelančevina u srednjem crijevu, i to kod vrlo niskih koncentracija koje sigurno ne suprimiraju (zaustavljaju) umnažanje mikrosporidija. Zbog navedenog, nametničke gljivice, posebice N. ceranae, očito su „oslobođene“ tog supresivnog djelovanja fumagilina, ali nažalost njegova prisutnost značajno utječe i na fiziologiju pčela. ZAKLJUČNO – FUMAGILIN NE SUPRIMIRA UMNAŽANJE SPORA N. CERANAE, VEĆ JE POJAČAVA.

 

Ivana Berg-Divald
Koliko je ovaj skup postao značajan za prezentaciju pčelara istočne Hrvatske, govori podatak da je u zadnjih šest godina na Danima meda nastupilo više od 50 izlagača iz 5 slavonskih županija te više od 20 domaćih i stranih predavača u stručno – edukativnom dijelu manifestacije.

– Ponukani odličnim odazivom posjetitelja i izlagača, i ove smo godine u Valpovštini ugostili 10-ak OPG-a iz Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Osječko-baranjske županije, pojasnio je Mario Fišer u ime organizatora Udruge pčelara Valpovština iza kojih su šesti po redu uspješni Dani meda koji su pokrenuti s ciljem popularizacije autohtonih pčelinjih proizvoda i edukacije kako pčelara, tako i potrošača kojima se osim degustacije, prodaje i radionice na otvorenom, ujedno prezentira i ljekovitost pčelinjih proizvoda, što je u subotu naglasio i Dragan Vulin, zamjenik župana Osječko-baranjske županije.

 

Milan Kramer
Pčelari iz Vukovarsko-srijemske županije posjetili su pčelare u Ghirodi (manje mjesto u banatskoj regiji smješteno uz grad Timisoara, trećeg grada po veličini u Rumunjskoj), a glavni „krivac“ za suradnju pčelara iz Hrvatske i Rumunjske je predsjednik SPOV-a Stojan Anđelković.
– Kada smo posjećivali pčelarske sajmove u Novom Sadu i Somboru, uvijek smo razgovarali s gospodinom Anđelkovićem o odlasku u Rumunjsku da vidimo kako i na koji način pčelare rumunjski pčelari, kakvu pčelarsku opremu koriste, uostalom i kako žive, pojasnili su predsjednik UP „Nektar“ Vinkovci Stanko Čuljak i predsjednik ŽPS VSŽ-e Željko Šuran.

Tako je i bilo, gospodin Anđelković im je ugovorio susret prvi tjedan u  ožujku, kada je četvero pčelara iz Vukarsko-srijemske županije otišlo na pčelarski sajam u Ghirodu. Domaćini „pčelarske izvidnice“ bili su načelnik općine Ghiroda Doru Cadariu Vasilije (u slobodno vrijeme pčelar hobist i lovac) i profesionalni pčelar Cristian Cornel Ciobanas. Za sporazumijevanje bio je prisutan i prevoditelj Petra Petrova (Rumunj) koji živi u Kikindi u Srbiji.

Budući da je klima u Rumunjskoj slična klimi u kontinentalnom dijelu hrvatske, slavonski pčelari su izrazili želju posjete Rumunjskoj u vrijeme suncokretove paše, stoga je susret organiziran pred kraj cvjetanja suncokreta.

 

Matija Bučar
Ljekovita krkavina ili trušljika (Frangula alnus Mill. syn. Rhamnus frangula L.) grmolika je biljka visoka do 5 metara. Grane su obavijene sjajnom i glatkom sivosmeđom korom na kojoj se uočavaju bjelkaste lenticele. Rijetko raspoređeni eliptični listovi na dugim peteljkama, jasno izraženih žila poredani su izmjenično. Zelenkastobijeli peteročlani cvjetići nalaze se u pazušcima listova skupljeni u paštitaste cvatove. Plodovi su okruglaste mesnate koštunice, ispočetka zelene, kasnije crvene, u zrelom stanju crvenoljubičaste ili crne.

Trušljika je dobila ime po trulom mirisu svoje kore.

Ljekovito djelovanje ima kora i zreli plodovi koji se beru u jesen. Poboljšava stanje svih bolesnih pojava povezanih sa zatvorom.

Trušljika raste na neplodnim tlima, poplavnim šumama hrasta lužnjaka, šumama johe, topole i cretne breze, ali dolazi i u brdskim predjelima. Ima jake izdanke, pa je pogodna za erodirana tla.