SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

Upravo je izašao iz štampe časopis "Hrvatske pčela" za novembar.

Evo sadržaja broja:

 

 

Milan Pastuović
U ovim mjesecima, ovisno o vanjskoj temperaturi, pčelinje klupko je stisnuto, tako da okvire ne smijemo izvlačiti. Pčele se izmjenjuju u poslu očuvanja topline od vanjskog ruba klupka prema unutra. Oko klupka se formira omotač ugljičnog dioksida koji ih dodatno štiti od hladnoće, što je jedan od razloga zašto ne smijemo u to vrijeme imati pojačano strujanje zraka u košnici, kao posljedicu udara sjevernih vjetrova.

Sjetimo se pletare koja ima najbolju mikroklimu, troši najmanje hrane i prva se roji. Mikroklima u košnici je prirodni zbir situacija u ulicama košnice. Otvor leta su usta na koje pčelinja zajednica diše. Ako su ulice zatvorene gore i sa strane, kao u pletari, onda treba manji napor i manje hrane u održavanju potrebne mikroklime u košnici. Čitavu godinu pčele ispravljaju razliku između onoga što se događa vani i njima potrebne situacije u košnici.

 

Zlatko Tomljanović
Pregled pčelinje zajednice predstavlja središnju radnju u pčelinjaku. Uključuje pravilan pristup košnici, pripremu dimilice i pravilno dimljenje te otvaranje košnice. Greške pri pregledu pčelinjih zajednice su mnogobrojne. Posebice se to odnosi na pčelarske početnike koji bespotrebno otvaraju košnice i uznemiravaju pčele. Okviri se pri pregledu ne smiju odlagati na zemlju ili drugu nehigijensku površinu, već u posebno ležište za okvire ili u pričuvni nastavak. Pri pregledu pčelinje zajednice treba obratiti pozornost na sljedeće:

 

Nemanja Vlahović
Od proizvođača smo doznali da uz osnovni model ove košnice možete nabaviti i sve ostale potrebne elemente. Primjerice, pregradne daske za sve potrebe, polunastavke, ventilacijske i matične rešetke, opremu za seljenje i slično.

Proteklih godina svjedoci smo poprilično ekstremnih vremenskih prilika – vrućina tijekom ljeta i dosta niskih temperatura zimi, pogotovo u siječnju i veljači. S obzirom na to da je najveća prednost polistirena upravo u održavanju dobrih temeratura u košnici, ali i nedostatak zbog kondenzacije, koja se može smanjiti i regulirati ventilacijom, i naše istraživanje će preko zime biti koncentrirano u tom smjeru. Naime, priključuje nam se nekoliko organizacija, a među njima su Tehnička škola Daruvar i Visoka tehnička škola Bjelovar.

Na nedavno održanom 1. Salonu inovacija u Bjelovaru stupili smo u kontakt s inovatorima pojedincima i organizacijama koje se bave inovacijama. Inovatori su pokazali zanimanje za naš program ispitivanja i istraživanja polistirena u pčelarstvu.

 

Lovro Krnić
Umjesto novčanih potpora koje su pčelari ranije primali bez ikakve kontrole, što je bila politička odluka, naša država je pčelarima zadnjih godina donirala lijek protiv varoe, što je po meni veliki pomak i napredak. Sada nije važno – je li nam to nametnula Europa, važno je da se i u pčelarstvu počeo raditi red. O tome kako ekološki pčelari nisu mogli dobiti ekološki lijek za sve pčelinje zajednice ne želim ovaj puta pisati, već ću napisati kako i zašto tretirati pčelinje zajednice protiv varoe ekološkim sredstvom, oksalnom kiselinom. Zadnje dvije godine naši pčelari su dobili kemijski lijek CheckMite, koji je bio vrlo efikasan protiv varoe. Međutim, ove im je godine dodijeljen isto kemijski lijek Bayvarol, na koji su se pojedini pčelari žalili – da ne djeluje i da nije efikasan. Nekoliko pčelara u mom okruženju, kada su utvrdili da Bayvarol ne djeluje, posegnuli su za drugim, ali opet kemijskim sredstvima, koje su imali u zalihama ili koje su mogli kupiti – nabaviti, pa makar i u susjednoj zemlji. Nažalost, za one pčelare koji su mislili, a nisu testirali pčelinje zajednice – da nema varoe, nisu ništa poduzeli, a neki od njih su i zakasnili.

 

Mateja Janeš
Ljepota genetike je u tome što sva živa bića na Zemlji manje-više djeluju po istim genetičkim pravilima.  Razumijevajući osnovna pravila genetike, možemo razumjeti kako funkcionira velik broj organizama, počevši od sićušne bakterije pa do velikog slona. Sada, kad je većina genoma različitih biljaka i životinja dekodirana, razumjevamo kako su sva živa bića na Zemlji zapravo usko povezana. Ipak, svaka vrsta je jedinstvena. Medonosna pčela, primjerice, ima svoj vlastiti, jedinstveni udio DNK zavojnice koji nije svojstven niti jednoj drugoj životinji. Taj udio čini ju upravo takvom kakva ona jest, a čime se razlikuje od svih drugih životnja.

Jedan faktor koji pčele čini onim što one jesu vjerojatno je to što se trutovi rađaju iz neoplođenih jajašaca.
Kromosomi su strukture koje sadrže sve gene organizma. Pčele imaju oko 15 tisuća gena. Većina životinja uobičajeno ima dva seta kromosoma. Jedan set dolazi od majke, a drugi od oca. Te životinje zovu se diploidne. Naprimjer, ljudi imaju 46 kromosoma. Iz majčine jajne stanice dobili smo 23 kromosoma, a 23 iz očevog spermija. Različite kaste pčela (matica, radilice, trutovi) unutar jedne zajednice imaju različit broj kromosoma, stoga za pčele kao vrstu kažemo da su haplodiploidi. Ženski članovi zajednice – i radilice i matice, imaju 32 kromosoma i one su diploidi. Od matičine jajne stanice dobile su 16 kromosoma, a 16 od trutovog spermija. Trutovi imaju majku, a nemaju oca. Budući da se rađaju iz neoplođenih jaja, imaju samo 16 kromosoma koje su dobili od matice. Zbog samo jednog seta kromosoma za trutove kažemo da su haploidi.

 

Ivana Tlak Gajger
U okviru Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od  2011. do 2013. godine, te mjere Primijenjena istraživanja u pčelarstvu, a sukladno Ugovoru o financiranju programa osnivanja testnih pčelinjaka u RH sklopljenog između Ministarstva poljoprivrede i udruženih istraživačkih institucija: Sveučilište u Zagrebu – Veterinarski fakultet i Sveučilište u Zagrebu – Agronomski fakultet, uspostavljeni su testni pčelinjaci. Pritom je uspostavljeno ukupno pet testnih pčelinjaka smještenih na pet lokacija različitih zemljopisno – klimatskih područja, odnosno u Krapinsko-zagorskoj (TP1), Osječko-baranjskoj (TP2), Istarskoj (TP3), Ličko-senjskoj (TP4) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (TP5).

Svaki testni pčelinjak sastoji se od po 30 pčelinjih zajednica (K1-K30) što je sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva u 2013. godini prema Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje od 2011. do 2013. godine.

 

Damir Gregurić
Neovisno o obvezama na poslu ili u udruzi, volim lutati po Istri, uvijek u potrazi za nekim događajem koji promovira barem jedno od sedam istarskih blaga: ribe i plodove mora, vino i rakiju, pršut i sir, maslinovo ulje, tartufe i samoniklo bilje, te naravno – med. Svaki od mnogo sajmova u Istri ne slavi samo proizvod koji je plod čiste i netaknute prirode i blage mediteranske klime, već i rezultat velikog truda malih ljudi da iz „škrte zemlje“ izvuku vrijednost više za svoju obitelj, prijatelje, goste… Na sva svoja hodočašća obavezno nosim fotoaparat koji nije neka skupa marka, ali služi svojoj svrsi: da slikom zabilježi događaje i ljude koji to zaslužuju zbog  ljubavi prema svom kraju i pozivu. Med iz košnica istarskih pčelara neizostavni je dio ponude na tim sajmovima i danas mogu tvrditi da više nema nijedne gastro-manifestacije u Istri u koju nije uključen bar jedan štand s pčelinjim proizvodima. Od svih zgoda za ovu sam prigodu izabrao onu „najškakljiviju“ Casanovafest u Vrsaru.

CASANOVA, PLODOVI MORA I MED
Zašto baš ovaj festival i kakve on veze ima s pčelarstvom? Povijest kaže da je najpoznatiji talijanski zavodnik u ovom istarskom gradiću boravio u dva navrata, pa ga i opisuje u svojim memoarima – zbog lijepih žena, ali i dobrog ića i pića. Tijekom svih dana trajanja Casanovafesta posvuda u gradu se nudi čitava lepeza delicija koje nazivamo skupnim imenom afrodizijaci, a čak 10 vrsarskih restorana je osmislilo kompletan Casanova meni baziran na tartufima, školjkama i – medu. Jer tko je mogao bolje znati da „ljubav ide kroz želudac“ od osobe koja bi ujutro nakon raskalašene noći pojela čak 50 ostriga da povrati snagu i započne nove pustolovine? Odgovor na pitanje: „Je li legendarni Giacomo svoju ljubavnu moć temeljio na afrodizijacima, te je li u njegovom jelovniku med zauzimao posebno mjesto?“ – potražili smo u njegovim memoarima, ali i kroz razgovor s ovdašnjim kuharima.

 

Vedran Lesjak
Krajem rujna, točnije od 29. rujna pa sve do 4. listopada u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu, održan je četrdeset i treći po redu kongres Apimondije – Svjetske pčelarske organizacije.

Otvorenje i „neregistracija“
Mnogobroji izvjestitelji, svaki na svoj način pisat će o ovom događaju, ali će se svi složiti oko „neorganizacije“ postupka registracije. Na dan otvaranja, doslovce nekoliko tisuća ljudi našlo se pred zatvorenim vratima kongresnog centra. Uz veliko naguravanje, svađe, zviždanje organizatoru, redovi su se smanjivali. Netko bi mislio da je to normalna gužva jer je došlo neočekivano više ljudi, no nije, već je organizator napravio pretjeranu papirologiju oko akreditacije. Počelo je loše na samom početku, kada je postupak rane akreditacije odgođen zbog problema u informatičkom sustavu. Kada se tome dodaju samo tri šaltera za akreditaciju i dva uređaja za uplatu kotizacija, za prema nekim procjenama više od 8 tisuća posjetitelja iz više od sto zemalja, jasno je da je prvi dan morao biti osuđen na propast. To treba biti pouka svima koji namjeravaju organizirati takav događaj, ali i onima koji dodjeljuju organizaciju. Na kraju je zbrka oko registracije dovela do toga da je na svečanom otvorenju bila tek nekolicina posjetitelja, dok su ostali stajali pred vratima na kiši i zvižducima popratili ukrajinsku himnu. Na kraju, svi su uspjeli ući, ali neki tek nakon dva dana. U svemu tome treba pohvaliti trud volontera, koji su među rijetkima znali engleski, a na svaki mogući način pokušavali ispraviti organizacijske probleme.

 

Igor Mikulić
Ukupni pobjednik 18. ocjenjivanja kvalitete sortnih vrsta meda, koje je održano u sklopu manifestacije Dani meda u Hrvatskoj u Osijeku od 4. do 6. listopada, med je od medljikovca pčelara hobiste Ivana Gračanina iz Ogulina. Šampionski bagremov med proizveo je Josip Kotišćak iz Sesveta Ludbreških, Marija Volarić iz Molvi ima šampionski med od kestena, dok je šampion kadulje – med Mladena Dorčića iz Baške. Njima je nagrade na svečanosti održanoj 5. listopada u HGK Županijskoj komori Osijek uručio Vladimir Šišljagić, župan Osječko-baranjske županije.

Najbolja ocijenjena pakovina meda je ona Danijela Dobranića iz Šenkoveca za bagremov med. Najbolje ocijenjenu pakovinu pića na bazi meda ima Pčelarstvo Namjesnik iz Ludbrega, dok je najbolje ocijenjena pakovina proizvoda za poboljšanje zdravlja na bazi meda Zvonimira Božića iz Donjeg Miholjca. U kategoriji suvenira, najviše ocjene dobila je škrinjica s pčelinjim proizvodima za sretan put iz Istre OPG-a Branke Kovač iz Poreča.

 

Ivana Berg-Divald
Kako je i najavljeno, na Trgu bana Josipa Jelačića zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, u društvu saborskog zastupnika i potpredsjednika Hrvatskog pčelarskog saveza Vladimira Bileka, otvorio je 10. listopada već tradicionalnu manifestaciju Dani meda u Zagrebu na kojoj su tri dana svoje proizvode nudili pčelari grada Zagreba i njihovi gosti iz susjednih županija, te tvrtke koje se bave preradom meda i proizvoda na bazi meda.

ZDRAVLJE IZ KOŠNICE
– Čast mi je što našim sugrađanima u sljedećih nekoliko dana možemo ponuditi vrhunske pčelinje proizvode – med, propolis, matičnu mliječ, pelud i sve ono što nam pčele nude da bi ostali zdravi. Stoga preporučam svima da nas posjete i opskrbe se zdravljem iz košnice kako bi ojačali svoj imunitet za nadolazeću zimu, kazao je Vladimir Bilek te naglasio da se na Danima meda nude isključivo visokokvalitetni proizvodi, direktno od proizvođača, kojima je ujedno poželio i uspješnu trgovinu.

 

Damir Gregurić
Moto svih novinara i fotoreportera, bili oni profesionalci ili mali amateri poput mene je „zabilježeno – zapamćeno; nezabilježeno – zaboravljeno“ Jedan od događaja na ne baš izdašnoj pčelarskoj sceni u Istri koji ne bi smio biti zaboravljen je predavanje inženjera Brune Mavrinca, pčelara – inovatora iz Jadranova „Moja tehnologija pčelarenja“ za članove Udruge pčelara Bujštine 6. listopada 2013. upriličeno u Maloj dvorani POU Buje.

 

Matija Bučar
Tratinčice su dobro poznate i omiljene livadne biljke koje uljepšavaju naš okoliš.  Cvjetne glavice su pojedinačne na dugačkim stapkama. U sredini su žute, satavljene od cjevastih cvjetova, a obodom bijele ili crvenkaste sastavljene od jezičastih cvjetova. Svi listovi skupljeni su u prizemnoj rozeti, lopatastog ili jajastog oblika i potpuno se sužavaju u peteljku. Rubovi su cjeloviti ili nazubljeni. Imaju tri naglašene žile. Plodovi su roške smještene u glavici u dva reda.

Tratinčice su jestive i ljekovite biljke
Mladi listovi mogu se jesti sirovi ili prokuhani gotovo cijele godine. Kao posebno zdravo jelo preporučuju se usitnjeni listovi izmješani sa svježim sirom. Takva je smjesa sastavni dio proljetnih kura za “čišćenje krvi”. Listovi tratinčice jedu se i u obliku mješavine variva. 
Tratinčica je stari pučki lijek protiv kašlja, astme i drugih plućnih bolesti dok su zgnječeni listovi oduvijek stavljani kao oblozi na rane. Danas se najšire primjenjuju u homeopatiji.