SPOS logo
  • Bulgarian
  • Croatian
  • English
  • French
  • German
  • Hungarian
  • Macedonian
  • Romanian
  • Russian
  • Serbian
  • Slovenian
  • Spanish

SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

SPOS Ul. Dr Agostina Neta 30 A, 11070 Novi Beograd [email protected] 011/61-28-071 060/444-0-121 060/444-0-124 060/444-0-287

ZAVRŠEN ČASOPIS „HRVATSKA PČELA“ ZA APRIL



Datum objavljivanja vesti:
Broj pregleda: 2.492

Izašao je iz štampe časopis "Hrvatska pčela" za april.

Evo sadržaja broja:

 

TEHNOLOGIJA PČELARENJA

Pčelarski radovi u travnju

Milan Pastuović
Povećanim utroškom hrane tijekom ožujka i unosom peludi s nešto nektara, dobili smo veću površinu legla i veći broj pčela u košnicama. Sada, osim brige za toplinom i hranom, imamo zadatak planski ubacivati okvire sa satnim osnovama i povećavati volumen košnica.

U travnju je voćna paša vezana uz naselja, kao i voćke u šumama. Velika paša je na uljanoj repici. Vrste paše: borovnice (M i P), breskve (M i P), breza (P), brijest (M i P), dren (M i P), jabuka (M i P), svi javori (M i P), marelica (M i P), kesten divlji (M i P), kruška (M i P), ljubičice (M), maslačak (M) ogrozd (M i P), oskoruša (M i P), uljana repica (M i P) ribizl (M i P), šafran (M i P), šljiva (M i P), šumarica (M i P), topola (P i propolis), trešnja (M i P), trnina (M i P), višnja (M i P), vrbe (M i P), zvončić (M). (Legenda: M – med; P – pelud; prepisano iz Pčelarskog kalendara 1951/52, izdanje Zagrebačke pčelarske zadruge.)

Prema tome, cvjetnog praha imamo u izobilju i više vrsta, stoga nemamo potrebe forsirati proteinske dodatke u hrani za pčele u travnju.

Početak travnja je vrijeme odluke za nove pčelare – treba li pčelariti na povećanje broja košnica ili na prinose u medu? O toj odluci ovisi povećanje volumena košnice i dodavanje okvira sa satnim osnovama. Budući da 15. travnja više nema pčela iz prethodne sezone, a košnicu su preuzele mlade pčele, tada zaključujemo broj košnica u zimskom gubitku.

 

Nukleusi

Nenad Strižak
Optimalno pčelarenje je teško izvedivo bez nukleusa i pomoćnih košnica. Nukleusi omogućuju jednostavnije, pouzdanije i brže obavljanje poslova na pčelinjaku. Širok je raspon tih poslova: od pojačavanja proizvodnih zajednica, preko suzbijanja rojenja do zamjene matica. Iskusni pčelari ne kažu uzalud – nukleusa nikad dosta! To ujedno znači da njihova konstrukcija i izrada mora biti vrlo jednostavna. Najčešće ih pčelari izrađuju sami. Pritom koriste različitu građu te konstrukcijske zahvate prilagođene vlastitoj tehnologiji pčelarenja, no uvijek se mora poštovati načelo istih dimenzija okvira kao i u proizvodnim zajednicama. Nukleusi s manjim brojem okvira, do tri, praktičniji su kada se koriste i kao oplodnjaci, a nukleusi s većim brojem okvira mogu prezimiti samostalno. Zajednica s više od sedam  LR ili AŽ okvira smatra se pomoćnom zajednicom.

Kod nastavljača – praktično je nukleuse izraditi tako da se nastavak pregradi na dva do tri odjeljka jer će se moći koristiti isti, ili neznatno prerađeni, sastavni dijelovi koji se koriste i za proizvodne zajednice. Uz to će biti jednostavnije manipuliranje zajednicom za različite potrebe na pčelinjaku tijekom sezone, te uzimljenje zajednice – bilo da se nukleus na kraju sezone rasformira ili prezimi na proizvodnoj zajednici. Zajednica na 5 LR okvira može prezimiti i kao samostalno stojeća zajednica. Urezani utori u unutarnjoj prednjoj i stražnjoj stranici nastavka omogućuju jednostavnim pomicanjem pregrade (lesonit i sl.) višenamjensko korištenje takve konstrukcije: oplodnjaka s više odjeljaka, dva puta pet okvirna nukleusa, a bez pregrada kao pomoćne zajednice.

 

Kako spriječiti pčelinju zajednicu od ulaska u rojevno stanje?

Josip Križ
Zbog velikih nedostataka prirodno rojenje niti u kojem slučaju se ne može uskladiti s ciljevima i zadacima suvremenog pčelarenja. Da pčelinja zajednica ne bi ušla u rojevno stanje treba joj omogućiti da se razvija i da radi u košnici i izvan nje, zapravo – treba sve pčele zaposliti. Prije svega, treba držati zajednice s jednogodišnjim maticama, i ne starijima od najviše dvije godine, koje intenzivno polažu jaja i porijeklom su iz visokoproduktivnih i slabo rojevnih zajednica. U proljeće gnijezdo treba na vrijeme proširiti pravilno izgrađenim i svijetlim saćem, a kada dođe vrijeme za gradnju, treba dodavati satnu osnovu, i naravno svakako koristiti okvir građevnjak za uzgoj trutova koji će nam itekako biti potrebni. Na taj način ćemo omogućiti mladim pčelama hraniteljicama da potroše matičnu mliječ i rojenje svesti na minimum. Isto tako, na taj način matica ima prostora za nesmetano polaganje jaja, a pčele se angažiraju oko odgajanja legla, izgradnje saća te prenošenja i prerade nektara, tj. cijela zajednica je neprekidno u radnom raspoloženju. Polaganje jaja bude ograničeno ako u sredini gnijezda ima saća s nepravilnim ili oštećenim stanicama, jer matica u rano proljeće sigurno neće nesti jaja u takvo saće. Kasnije u proljeće matica izbjegava polagati jaja u jako tamno i staro saće, koje pčele pune medom i peludom te i na taj način stvaraju prepreku u sredini gnijezda za slobodno kretanje matice. Matica neće polagati jaja niti u saće koje je pljesnivo, onečišćeno izmetom, kao niti u saće sa stvrdnutim peludom.

 

EKOLOŠKO PČELARENJE

Humani postupak sa životinjama

Lovro Krnić
Ekološki pčelari prema Zakonu o Ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji iz 2001. godine moraju se ponašati humano prema životinjama, odnosno prema pčeli.

Svi smo mi svjedoci da su danas vrlo popularne i razne udruge koje svojim programima promoviraju humani postupak sa životinjama. To je dobro, njihova brojnost, pa i njihov rad za dobrobit životinja, sve je to hvale vrijedno. Velika većina njihovih članova postupa humano sa životinjama, a i pojedinci navodno rade na tome da i mi svi humano postupamo  prema životinjama. Je li to uvijek u skladu i za dobrobit životinja? Slika je ponekad drugačija, čak i od samih članova navedenih udruga, pa i od nekakvih vrlo "velikih ljubitelja životinja". Više puta se pitam gdje je humanost kada vidim napuštenog kućnog ljubimca, psa ili mačku? Kakva je to humanost prema psu kada ga vodimo na povodcu i svakih par sekundi, povlačeći naglo povodac, prekidamo ljubimcu u vratu krvotok i disanje. Ima još gorega, pa često vidimo kućnog ljubimca bez repa ili posebno podrezanim ušima, jer je sebi vlasnik umislio da njegovog ljubimca sakaćenje čini ljepšim, a da bude zlo još veće, te iste udruge navedenim vlasnicima dodjeljuju priznanja za oskaćene pse. Kakva je humanost uhvatiti i do desetak ptica da bi od njih desetak selektirali jednu do dvije da nam pjevaju, ne obazirući se na one koje više ne mogu nazad u prirodu?!

    

ZANIMLJIVOSTI

Surova istina!

Gvido Gržetić
Što je je! Europa je tu! Ako smo pošli na ples, a ne znamo plesati, naučit ćemo. Po njihovom! Koliko ćemo platiti „novu školu“ – samo Bog zna. Iz viđenog i pročitanog usuđujem se reći: tamo na Zapadu lošiji su od nas. Na pčelarstvo mislim. Sam Ralf Buchler, Nijemac kojeg smo u više navrata i slušali, nedavno je rekao: „Nije mi jasno odkuda toliki gubitci pčela kada smo pčelarima omogućili sve da do tih gubitaka ne dođe!“. Zapanjujući je članak objavljen u "Hrvatskoj pčeli" o francuskom pčelaru, koji ima gubitke u prosjeku 30 posto svake godine. Napisano je da pčelari ekološki i nadodano da su mu za gubitke pčela krivi pesticidi. Ekologija i pesticidi?! Zar je i to moguće? Dalje, proizvođačica matične mliječi ima 200 košnica i gubi svih 200. Kaže ona – opet vjerojatno od pesticida (trovanja). Molim pročitajte još jedanput! I ona je u ekološkom načinu pčelarenja. Autor ovog članka trenutno razmišlja ovako: Možda su stvarno pesticidi krivi? Možda je varoa krivac? Možda su pčele iscrpljene proizvodnjom matične mliječi nestale? Možda su uginule zbog nedostatka meda i cvjetnog praha? Možda za gubitak 200 košnica pčela slijedi odšteta? Itd. itd. Previše je tih možda, a ima ih još.

 

ZNANOST

Metabolizam letenja kod pčela

Ivana Tlak Gajger
Metabolička vrijednost letenja kod kukaca općenito, a posebice kod  tzv. sakupljača koji prikupljaju i transportiraju hranu ili druge tvari na svom tijelu, vrlo je velika. Pčele sakupljačice za letenje, tovarenje tereta i njegovo brzo prenošenje do košnica rabe vrlo ekonomične metode. Proizvodnja i potrošnja energije tijekom letenja odvija se u prsnom ili letnom mišićju koje zauzima oko 75 posto prsišta pčele. U vrijeme letenja metabolička vrijednost tih mišića uveliko se razlikuje, a ovisi o dobi i aktivnosti pčele te o temperaturi zraka i okoliša. Kod medonosne pčele – metabolička vrijednost letnog mišićja može biti 100 puta veća tijekom leta nego u vrijeme mirovanja, a što potvrđuje specijaliziranu funkciju navedenih mišića za održivi let. Prsište pčele je također i središte za upravljanje „unutarnjom“ temperaturom, odnosno za proizvodnju topline koja je usputni proizvod velike metabolitičke aktivnosti potrebne tijekom letenja. Stoga je letno mišićje ključno za održavanje termoregulacije prilikom letenja. Mehanizam letenja u pčela proučava se više od pola stoljeća primjenom različitih metoda i protokola.

Metaboličke vrijednosti letenja se uobičajeno mjere respirometrima, odnosno uređajima koji određuju količinu izdahnutog ugljičnog dioksida, ukoliko je poznata količina udahnutog kisika. Mjerenja se provode u zatvorenim sustavima ili prostorijama u kojima lete pčele i u mogućnosti su potrošiti sav dostupan kisik. Također, postoje i otvoreni sustavi u kojima lete pčele, a istodobno struji zrak s poznatom količinom kisika. Osim respirometarskih istraživanja na pčelama zatočenim u zatvorenom sustavu, provedena su i istraživanja mjerenja povišenja tjelesne temperature prsišta i metabolizma pčela tijekom letenja. Pritom je letenje ispitivanih pčela promatrano na više različitih načina. Na primjer, promatrano je tzv. letenje pčela „na mjestu“ (lebdenje u razini zraka) u vertikalnim cijevima, „uznemireni“ let u većim prostorijama i letenje prema naprijed – u tzv. „vjetrovitim tunelima“. Ostale mogućnosti letenja i njihov utjecaj na metabolizam letenja pčela ispitivane su s obzirom na pritisak zraka, temperaturu i težinu tereta koje nose.

 

GOSPODARSTVO

Stavljanje kozmetike s pčelinjim proizvodima na tržište

Gordana Hegić
Potaknuta brojnim upitima pčelara koji su zainteresirani poštivati zakonsku regulativu – što se odnosi na proizvodnju i stavljanje u promet (prodaju) kozmetike koja u sebi sadrži pčelinje proizvode (vosak, med, propolis, pčelinji otrov), donosim kratak pregled trenutno važećih zakona.

U svakodnevnom životu svatko od nas koristi određeni broj kozmetičkih proizvoda, bilo za održavanje osnovnih higijenskih potreba ili dodatno za njegu i uljepšavanje. Nerijetko se možemo susresti s kozmetičkim pripravcima koje pojedinci iz ljubavi prema prirodi i prirodnim sirovinama pripremaju prema vlastitim recepturama. Treba znati da ukoliko se nađu na tržištu i ti su pripravci podložni kontrolama, kako po pitanju načina pripreme tako i uvjetima u kojima su pripremljeni.

Prema definiciji u Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje (NN125/09) kozmetika s posebnom namjenom predstavlja pripravke koji se primjenjuju na koži ili koji dolaze u dodir sa sluznicom i drugim dijelovima ljudskog tijela, kao npr. s usnicama, kosom, noktima (ulja za masažu, tonici, tinkuture, losioni, kreme). To su proizvodi različitog sastava, a mogu sadržavati temeljne i druge kozmetičke sirovine, biljne dijelove, odnosno njihove pripravke, uključujući i eterična ulja, pčelinje proizvode, vitamine, mineralne, odnosno anorganske komponente, alkohole, kiseline, estere i druge različite sirovine i biološki djelatne tvari, sve sukladno važećim propisima i normama, odnosno stručnom i znanstvenom literaturom, uz uvjet da sastojci ne utječu na zdravstvenu ispravnost gotovog proizvoda.

 

IPARD za pčelare

Ivana Berg-Divald
Kako ostvariti izravna plaćanja u 2013. godini i sredstva potpore iz IPARD programa? – naziv je prezentacije koja je 7. ožujka održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori u Rijeci.

Prezentacija je organizirana u suradnji Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i HGK – ŽK Rijeka, Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, s ciljem informiranja poljoprivrednih proizvođača i predstavnika institucija u poljoprivredi o načinu ostvarenja potpora za izravna plaćanja i određenih mjera ruralnog razvoja za 2013. godinu te dobivanju bespovratnih sredstava potpore iz IPARD programa.

Od ove godine Zajednička poljoprivredna politika Europske Unije zamjenjuje dosadašnji nacionalni sustav potpora u poljoprivredi, a njenim mjerama i potporama se regulira proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda. Za učinkovitu primjenu i provedbu Zajedničke poljoprivredne politike u Hrvatskoj je zadužena Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koja je dobila akreditaciju za rad s financijskim sredstvima iz europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a čiji su predstavnici u okviru planiranih prezentacija detaljno opisali na koji način se mogu ostvariti navedena sredstva.

 

REPORTAŽA

Uspješno održani osmi Dani meda u Pazinu

Ranko Anđelini
Ovogodišnja osma po redu manifestacija Dani meda, koja se 22. i 23. veljače održala u Pazinu, po mnogo čemu je posebna. Prvi puta u osam godina održala se pod snijegom, i to visine 25 cm. Zbog snijega neki izlagači nisu uspjeli izaći iz svojih dvorišta, a kamoli doći do Pazina. Naravno, to su samo naši otočani i primorci, koje je snijeg iznenadio, a budući da im vozila nisu bila pripremljena za takve uvjete, u potpunosti ih razumijemo.

Posebnost ovih Dana meda svakako je pokroviteljstvo i nazočnost predsjednika Republike Ive Josipovića, koji je u pazinskom "Spomen domu" svečano otvorio manifestaciju.

– Došao sam u sredinu u kojoj se puno i dobro radi. Model poljoprivrede koji je rezultirao i ovim skupom može biti dobar primjer i drugima, rekao je predsjednik Josipović, koji je tom prigodom podsjetio da će Hrvatska uskoro biti članica Europske Unije, što je nova prilika za sve proizvođače.

– Siguran sam kako se vrlo uspješno nadmećete u izvrsnosti u Hrvatskoj. To ćete sigurno činiti i u okvirima Europske Unije, istaknuo je predsjednik Josipović.

 

10. pčelarski dani u Vinkovcima održani pod pokroviteljstvom predsjednika RH

Milan Kramer
U Vinkovcima su 8. i 9. ožujka na tri različite lokacije održani 10. Pčelarski dani i Međunarodni pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda. Organizatori 10. jubilarnih Pčelarskih dana su Hrvatski pčelarski savez, Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županije, dok je pokrovitelj ovogodišnjih jubilarnih pčelarski dana bio hrvatski predsjednik Ivo Josipović. U vinkovačkom sportskom – rekreacijskom centru Lenije, odnosno u dvorani Teniskog kluba “Vinkovci“, održana je prodajna izložba, gdje se za svakog moglo naći ponešto. Tu su bili brojni izlagači, kako iz Hrvatske, tako i iz Mađarske, Srbije, Slovenije i BiH. Prvi dan (8. ožujka), bio je predviđen za najmlađe, a tu su došli na svoje djeca iz 10-ak vrtića gdje je svaka grupa imala pčelara moderatora, koji je bio vodič po sajmu i strpljivo odgovarao na brojna pitanja. Bile su tu i dvije velike pčelice iz Zagrebačke banke (sponzor i pokrovitelj) koje su isto bile zanimljive za vidjeti, ali su i dijelile „mediće“ i medenjake.

 

MEDONOSNO BILJE

Trnovita mlječika (Euphorbia spinosa)

Matija Bučar
Mlječike pripadaju velikoj porodici koja okuplja više od 7 tisuća vrsta, a samo ih rod Euphorbia obuhvaća oko tisuću i šesto.  Sve mlječike; zeljaste i drvenaste, visoke i niske, stupaste i pustinjske, nalik na kaktuse, sadržavaju otrovni mliječni sok koji nadražuje kožu i epitel sisavaca.

Mlječike imaju osobitu građu cvjetova: jedan ženski cvijet okružuje desetak muških cvjetova koji su obavijeni zajedničkim ovojnicom zvonastog oblika, pa čitav takav cvat (bot. cijatij) nalikuje na jedan dvospolni cvijet. Ova cijatija bogata je žlijezdama koje su jarko obojene. Rod je dobio naziv prema grč. euphorbea kako se nazivao mliječni sok (smola) ljekovite mlječike (E. officinarum).

 

MORATE BITI ULOGOVANI DA BISTE VIDELI KOMENTARE