Ovih dana izašao je iz štampe decembarski broj časopisa "Hrvatska pčela", čiji sadržaj možete pogledati ovde:
TEHNOLOGIJA
Pčelarski radovi u prosincu
Petar Trogrlić
Prosinac je prvi mjesec kalendarske zime, najčešće ima dosta oborina, uglavnom snijega, što ovisi o lokaciji pčelinjaka, a vrijeme sve više ima obilježja zime.
Pčelinje zajednice su u zimskom klupku i jedina im je briga kako doći do hrane i stvoriti povoljnu temperaturu u klupku, odnosno kako se najbolje prilagoditi nepovoljnim vremenskim uvjetima.
U nekim godinama prohladan, snježan i vjetrovit prosinac tjera nas na razmišljanje jesmo li sve radove oko pčela napravili kako treba. Ako nismo, slijedi nezadovoljstvo i gubitak. S kompletno obavljenim poslom pčele će nas u idućoj godini nagraditi te nam pružiti zadovoljstvo i daljnju motivaciju za rad…
Izrada satnih osnova
Vedran Lesjak
Postepenim ulaskom pokretnog saća u pčelarstvo, prije skoro dvije stotine godina, s vremenom se pojavila i potreba za satnim osnovama. Iako još uvijek u svijetu i kod nas postoje košnice s nepokretnim saćem, one s pokretnim saćem, odnosno okvirima, preuzele su primat, a proizvodnja bez njih je nezamisliva. Današnja proizvodnja satnih osnova uz proizvodnju opreme za pčelarenje predstavlja vodeću industriju vezanu uz ovu granu poljoprivrede. No, kako danas svaka industrija nastoji na sve načine što više zaraditi, uz što manje troškove, kvaliteta proizvoda ponekad postane upitna, a drugačije nije niti kod proizvodnje satnih osnova…
(Ne)sigurno zagrijavanje meda
Dejan Kreculj
Dok ljeto karakterizira period sakupljanja nektara, zima je vrijeme kada pčelinji proizvodi nalaze svoje mjesto na tržištu, zahvaljujući mahom prehladama, gripi i drugim sezonskim bolestima. Tada mnogi posežu za apiterapijom, i to u cilju liječenja, budući se pčelinjih blagodati nisu sjetili ranije, kao preventive. Od čitave palete darova prirode koje pčela pruža čovjeku, med je najpopularniji. Većina kupaca ostale gotovo da i ne razlikuje: pelud i propolis, na primjer. Zato se s pravom kaže da su med i vino namirnice koje mnogi koriste, ali je mali broj njihovih pravih poznavatelja. Rijetki su oni koji znaju uživati u bouquet-u, odabrati pravu vrstu vina uz određeni obrok itd. O medu se možda još manje zna. Na našem tržištu, za prosječnog potrošača med je med, ma koje vrste bio, a ako je kojim slučajem kristaliziran, tada počinje sumnja u vjerodostojnost proizvoda. Nažalost, neobavješteni potrošači izbjegavaju ili s nevjericom kupuju kristaliziran med, sumnjajući na falsifikat uočavajući kristaliće, vjerujući da je med iskristaliziran zbog toga što je spravljen od šećera dobivenog od šećerne repe…
Matična (hanemanova) rešetka
Milan Jaćimović
Ako usvojimo suvremene trendove u pčelarstvu, koji se kreću u pravcu pčelarenja s velikim brojem košnica, ostvarivanja najvećih mogućih prinosa sa što manjim radom, te ako tome dodamo stalni zahtjev za visokom kvalitetom pčelinjih proizvoda i vječnu borbu protiv rojenja.
Matična rešetka mora biti sastavni dio košnice, odnosno alat tehnike pčelarenja na svim tipovima košnica, ovim svakako neprotivim pčelarima koji imaju svoje razloge da je ne prihvate. Ali ako znamo da je osnovna uloga matične rešetke da ograniči nesenje matice na broj nastavaka košnice (jedno, dva ili više), ovisno o tipu (LR, Farar…) i postavljenom cilju, koji se želi ostvariti, određuje korištenje matične rešetke (kada i gdje)…
EKOLOŠKO PČELARENJE
Ekološko biodinamičko pčelarstvo
Lovro Krnić
Vjerujem da je svim pčelarima poznato da je najviše pčelinjih zajednica nestalo 2007. godine. Nestanak pčelinjih zajednica pogodio je najviše SAD, ali je nestanak zabilježen, u nešto manjem obliku, u skoro svim zemljama svijeta. Nestanak pčelinjih zajednica prouzročio je navodno CCD, karakterističan po tome što su pojedini pčelari ostali bez cijelog pčelinjaka, a drugi su ostali samo bez nekoliko pčelinjih zajednica, tako da je ukupni prosjek umanjen, dok je za pojedine pčelare bio katastrofalan. Nešto slično se dogodilo i kod nas, ali u nešto manjem obliku, što se može pripisati i tome da pojedini pčelari nisu prijavili gubitke. Najvažnije je što se nestanak pčelinjih zajednica i dalje nastavlja sve do današnjeg dana. Ovo nije nikakva novost, novost je u tome što Svjetska znanstvena organizacija još nije ustanovila siguran razlog nestanka pčelinjih zajednica. Ona je obznanila samo moguće razloge nestanka pčelinjih zajednica. Optimist sam i vjerujem da će (jednog dana ili godine) znanost pronaći lijek, kako bi se zaustavio ovaj negativni trend nestanka pčelinjih zajednica. Dok se to ne dogodi, mudro bi bilo kopirati one kolege pčelare kod kojih nije bilo gubitaka pčelinjih zajednica. Dok je u europskim zemljama već dokazano da su ekološki pčelari imali puno manje gubitaka u protekle 3 do 4 godine, biodinamički pčelari nisu imali gotovo nikakvih gubitaka. Zato bi preporuka konvencionalnim pčelarima bila da pokušaju primijeniti sredstva, postupke i metode koje primjenjuju ekološki i biodinamički pčelari…
ZANIMLJIVOSTI
Klima danas – ponavljanje ne tako davne prošlosti ili…
Zlatko Puškadija
Globalno zatopljenje, tope se glečeri, primiče se novo ledeno doba itd. Sve su to naslovi i termini kojima nas svakodnevno zasipaju klimatološki stručnjaci kroz članke u dnevnom tisku, stručnim i znanstvenim časopisima. Sve je više visokobuđetnih filmova katastrofe, romana… U svom tom sveopćem lutanju i neznanju u prosječnog se čovjeka uvlači strah od budućnosti. Što će biti s klimom? Kako će promjene utjecati na civilizaciju, društvo, ekonomiju? Pčelari se pitaju: Kako će sve to utjecati na pčelarstvo – na okoliš i medonosno bilje, ali i na samu pčelu? Vode li svi ovi posljednji događaji u jednu globalnu kataklizmu ili se klima samo poigrava s nama?
APITERAPIJA
Gel od pčelinjeg otrova najnovija kontracepcija i zaštita od HIV-a za žene?
Ivana Berg-Divald
Vaginalni gel, koji pruža i kontracepciju i zaštitu od HIV-a, pomoću nanočestica koje prenose pčelinji otrov, jedna je od najodvažnijih i najnekonvencionalnih nagrađenih ideja na velikom natjecanju novih znanstvenih dostignuća 2010 godine.
Ovo grandiozno natjecanje pokrenula je zaklada Bill Gatesa, kako bi se potaknuli inovativni projekti u području znanosti, gdje je pod hitno potreban neortodoksni način razmišljanja, objašnjavaju iz zaklade.
Najuspješniji natjecatelji osvojili su novčane potpore kako bi mogli nesmetano istraživati i pronaći kreativna rješenja za globalna zdravstvena pitanja. Tako je i Sam Wickline, profesor medicine, biologije, fiziologije, fizike i biomedicinskog inženjeringa na Washingtonskom fakultetu medicine iz St. Louisa, jedan od 65 znanstvenika koji su izabrani za sudjelovanje u ovom programu
Med i propolis u prevenciji i liječenju prehlade i gripe
Josip Lončar
Svake godine početkom jeseni počinje sezona prehlada, a nakon toga i gripe koja se najčešće javlja između Božića i Uskrsa. Virusi i bakterije izazivaju bolesti najčešće kod oslabljenog organizma. Zbog stalnih promjena virusa gripe i i njihovog izuzetno lakog prijenosa, bolest se brzo širi. Upravo zbog toga epidemija gripe izbija naglo i kulminaciju dostiže za dva do tri tjedna i obično traje jedan i pol do dva mjeseca.
Odrasli čovjek prosječno 4 puta godišnje boluje od prehlade, a djeca do 6–10 puta. Razlika u intenzitetu prehlade proizlazi iz činjenice da prehladu uzrokuje više od 200 različitih virusa (rino virusi, respiratorno sincicijalni virusi, korona virusi, adneo virusi i dr.)
REPORTAŽA
Da, dogodilo se!
Savez pčelarskih udruga
Splitsko-dalmatinske županije
U Dugopolju kod Splita 13. i 14. studenog održan je 1. međunarodni pčelarski sajam „Dalmatina“.
Nakon dugih godina gladi i potrebe za održavanjem jedne ovakve manifestacije u Dalmaciji, pčelari iz Splitsko-dalmatinske županije "zbili su redove", zasukali rukave, utažili glad i zadovoljili potrebu na radost svekolike pčelarske Hrvatske.
U proljeće ove godine osnovan je Savez pčelarskih udruga Splitsko-dalmatinske županije, tijelo koje će okupiti sve udruge na jedno mjesto, da bi zajedno promišljali i analizirali problematiku pčelarstva naše županije.
Prvo, u čemu smo se svi složili je to da moramo napraviti jednu manifestaciju koja će senzibilizirati javnost o ulozi pčele i pčelinjih proizvoda za širu društvenu zajednicu, manifestaciju koja će nama, pčelarima dati odgovore na mnoga pitanja, na kojima će se temeljiti daljnji rad županijskog Saveza pčelarskih udruga za daljnji boljitak pčela i pčelarstva na ovim prostorima.
MEDONOSNO BILJE
Planika (Arbutus unedo) – najkasnija pčelinja paša u Hrvatskoj
Matija Bučar
Zimzelene šume i makije hrasta česmine ili crnike (Orno-Quercetum ilicis) pokrivaju uski rub jugozapadne, južne i djelomično istočne Istre, prelaze na južni dio Cresa, Raba i Paga, otoke jugoistočno od Lošinja, te na kopno od Zadra do Konavla. Šuma se ističe tamnom bojom zimzelenog rašća. Osim hrasta crnike česte su vrste: zelenika, smrdljika, tršlja, mirta, planika, lovor i niz drugih. Degradacijom šuma i makija česmine nastaju bušici (garizi) u kojima dominiraju medonosne zajednice bušina i velikog vrijesa. Bušik bušina i velikog vrijesa svojim izgledom daje ljepotu kraju u kojem je razvijen. Duž naše obale ovaj tip vegetacije često strada od požara u sušnim razdobljima.
Za blagdanski ugođaj okitite jelu, božikovinu i bijelu imelu
Pripremila Ivana Berg-Divald
Imela iz porodice Loranthaceae, uz božikovinu i jelku, jedna je od tri biljke koje su simbolički povezane s adventom. Imela danas simbolizira mir, pomirenje i sreću. Ovo seže u davne keltske običaje: kad bi se neprijatelji susreli pod imelom, objavljivali su primirje do sljedećeg dana. Zato se ona do danas stavlja iznad kućnog praga, a izmjena poljubaca pod njom označava prijateljsko i dobronamjerno raspoloženje. Tradicija ljubljenja ispod imele seže još iz vremena grčko-rimskih Saturnalija, a povezana je s navodnom plodnošću te biljke. Za imelu se također misli da je seksualni simbol zbog sastava i boje soka bobica.
Bijela imela Visci albi herba (imela, obična imela, lijepak, visk, višće, melina, cmelj…) je poluparazitska biljka nalik na jako razgranat grmić, ponekad i do 1 metra u promjeru. Posebno voli rasti na mekom drvetu koje ima raspucanu koru (hrast, lipa, breza, vrba, jabuka), na krošnjama topole, bagrema, lijeske i crnogoričnom drveću (V. laxum Boiss). Budući da je poluparazitska biljka, imela crpi vodu i mineralne tvari iz krošnje domaćina, dok je sama biljka sposobna za proces fotosinteze – sama asimilira ugljikohidrate.
Šalje se...