SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

Završen je časopis "Hrvatska pčela" za septembar.

Ovde možete pogledati sadržaj:

 

 

Igor Petrović

Ovogodišnja suša je uzela svoje u pčelarstvu, kao i u ostalim granama poljoprivrede. Period kolovoza i rujna je poznat po cvatnji livadnog bilja na kojemu pčelinje zajednice stvore dovoljne zimske zalihe, no ove godine nije tako, stoga smo već tijekom kolovoza morali prihranjivati zajednice.

Pregledom zajednica  je potrebno utvrditi je li u zajednici prisutna matica i jesu li stvorene dovoljne količine hrane za zimovanje. Ukoliko smo utvrdili da nema dovoljne količine, minimalno 15 kilograma, odnosno 7 okvira, prihranjivanje treba obaviti najkasnije do sredine rujana, kako bi zimsku pčelu što manje trošili na invertiranje šećera. Prihranjivanje treba izvršiti sirupom omjera 3:2 (voda:šećer) sa 2 litre u kasnim večernjim satima.  Ako smo ustvrdili da nema matice, zajednicu spajamo ili uklanjamo s pčelinjaka, isto kao i one koje su znatno slabije od prosjeka pčelinjaka,(kad-tad to treba učiniti, sada ili na zimu, jer proljeće neće dočekati slabe zajednice).

Ivan Eberhart

Poznato je da na području Knina ima mnogo pčelara, da tu dolazi i veliki broj pčelara iz drugih dijelova Hrvatske zbog dobrog medonosnog bilja izuzetne kakvoće, ali poznato je pčelarima da u Kninu radi i stolar Simo Žunić koji radi sve za pčelarstvo od drva – od okvira do kompletnih košnica, sve izuzetno kvalitetno.

Ozbiljnijom izradom košnica počeo se baviti osamdesetih godina, kao hobi uz pčelarenje, a kasnih devedesetih težište mu je bilo na izradi okvira i LR košnica. Često napravi i okvire po želji uz priloženi uzorak.

Simina obitelj je stara stolarska obitelj. I Simin otac bio je poznati stolar, pa je Simo naslijedio ljubav prema drvu i radu u stolariji, sa težištem na izradi kvalitetnih potrepština od drva za potrebe pčelarstva.

Osnovni preduvjet za izradu kvalitetne košnice je kvalitetna smrekova, odnosno jelova daska iz šuma Gorskog kotara, sušena na 8 do 10 posto vlage. Sve dijelove koji se spajaju lijepi dvokomponentnim ljepilom koje je vodootporno, a sve je dobro izbrušeno i spremno za zaštitu i bojanje.

Lovro Krnić

Već nekoliko godina želim osigurati svoje pčele i svoj pčelinjak, ali se nikako ne mogu dogovoriti sa osiguravajućom kućom. Pored tolikih osiguravajućih kuća, Croatia osiguranje je jedino koje želi osigurati pčele. Nije mi poznato, ali mislim da se nije osigurao niti jedan pčelar u Karlovačkoj županiji, a slično je ili isto i u ostalim županijama. Karlovačka županija sufinancira osiguranje poljoprivrednih površina i životinja u postotku od 30 posto, a bilo bi isplativo osigurati pčele i pčelinjak. Međutim, mi pčelari ne volimo davati novac unaprijed, ali zato kada nam se nešto neugodno dogodi krivimo sve – od ministarstva do lokalne samouprave. Međusobno tražimo krivca i pravdu i govorimo kako nam država u slučaju elementarnih nepogoda treba pomoći u šećeru ili u novcu. Naravno, ne dobijemo ništa, sezona prođe, mi teškoće zaboravimo i opet po starome. Koji su razlozi da ne razmišljamo o osiguranju, što bi nam unaprijed davalo nekakvu sigurnost? Jedan od osnovnih razloga su strogi i nepovoljni uvjeti osiguranja od strane Croatia osiguranja. Razlozi da se osiguramo su sljedeći:

·    sufinanciranje osiguranja od strane lokalne zajednice;

·    klimatske promjene koje nama pčelarima, kao i svim poljoprivrednicima, donose sve više problema;

·    sve veće i veće zagađenje – kako atmosfere tako i raslinja (pčelinje paše).

Ivana Tlag-Gajger

Unutar vrlo složne i dobro organizirane, te socijalizirane pčelinje zajednice, vrlo se rijetko događaju nesporazumi između pojedinih članova, no na niskoj razini su mogući i mogu se periodički pojačavati tijekom „žrtvovanja“ trutova i/ili uklanjanja suvišnih matica, odnosno njenom neprisustvu. „Svađe“ se najčešće mogu primjetiti tijekom povremenog istodobnog prisustva više matica u istoj pčelinjoj zajednici, a koje se može dogoditi tijekom razdoblja zamjene matice i za vrijeme rojenja. Prekobrojne matice uobičajeno su ubrzo uklonjene iz pčelinje zajednice, odnosno nakon što jedna od njih preuzme glavnu ulogu i funkcije. Ponašanje radilica prema potencijalnoj novoj matici može značajno utjecati na postupak uklanjanja suvišnih matica. Novoizašle matice se međusobno bore tako dugo dok samo jedna najjača preostane u pčelinjoj zajednici. Mlada matica nakon izlaska iz matičnjaka nadgleda ostale matičnjake i ubija novoizašle suparničke matice dok su još nemoćne, a radilice se također ponašaju agresivno prema njima. Matice se glasaju specifičnim zvukovima – „trube“, a da bi spriječile uništavanje matičnjaka i izbjegle agresivno ponašanje radilica. Pčele radilice olakšavaju posao uklanjanja suparničkih matica. U izravnoj borbi najprije matica u prednosti suparnicu poprska tekućim sadržajem stražnjeg crijeva, a da bi ju lakše pčele radilice učinile nepokretnom. Borba za preživljavanje, s ciljem da bi jedna matica postala majka i polagala jajašca u svojoj pčelinjoj zajednici, konačan je cilj opisanog „reproduktivnog“ natjecanja između suparničkih matica.

Ivana Tlag-Gajger

Nozemoza je raširena po cijelom svijetu i uzrokuje značajne ekonomske gubitke u pčelarstvu, te općenito gospodarstvu. Zbog kraćeg života pčela radilica smanjeni su prinosi meda i drugih pčelinjih proizvoda, kao i oprašivanja. Kada razmišljamo o mogućnostima liječenja nozemoze, nužno je razmotriti životni ciklus tog nametnika, kao i tijek same bolesti. To je nametnička bolest odraslih pčela uzrokovana mikrosporidijama Nosema sp. Donedavno, nozemozu europske medonosne pčele pripisivalo se samo invaziji N. apis, a nozemozu azijske medonosne pčele (Apis cerana) N. ceranae. Na temelju brojnih epizootioloških istraživanja utvrđeno je da N. ceranae parazitira i u europskoj medonosnoj pčeli, te povećava svoju rasprostranjenost na novim zemljopisnim područjima. Invazija N. apis većinom se razvije tijekom zime i u rano proljeće, odnosno sezonski, a uzročnika se smatra blago virulentnim. Invazija specijaliziranom nametničkom gljivicom N. ceranae može se javiti tijekom cijele godine, tijek bolesti je kroničan i asimptomatski, te se uzročnik smatra jako patogenim za invadiranu pčelinju zajednicu. Znakovi bolesti se teško uočavaju. Simptomi – kao što su treperenje krilima, uzbuđeno hodanje, katkad i masovno ugibanje ispred košnice, mogu se zapaziti tek kada je u zajednici veliki broj bolesnih pčela. Pojedine pčele imaju povećan zadak. Ako se zadak pažljivo otvori –  vidi se prošireno srednje crijevo tanke stijenke, mliječno bijele boje i ispunjeno svijetlim izmetinama.

Ivan Jakovlić

Etimologija, odnosno povijest riječi vezanih uz pčele i pčelarstvo, može pružiti neka osnovna saznanja o načinu života ranih ljudskih zajednica, domestikaciji pčela i počecima pčelarstva. Indoeuropski jezici čine porodicu od nekoliko stotina srodnih jezika i narječja. Smatra se da svi ti jezici vuku podrijetlo od zajedničkog prajezika kojim se govorilo, vjerojatno na prostoru istočne Europe i zapadne Azije, negdje između 5 i 3 tisuće godina prije Krista. Taj jezik nije preživio, ali lingvisti su rekonstruirali neke riječi i neke korijene riječi. Danas se tu ubrajaju jezici indijskog podkontinenta, iranskog platoa, Anatolije i skoro svi europski jezici, osim Finskog, Madžarskog, Estonskog i Baskijskog. A kao posljedica europske kolonizacije tijekom zadnjih nekoliko stoljeća, danas su dominantni i u većem dijelu Novoga Svijeta. Smatra se da materinji jezik oko tri milijarde ljudi pripada indoeuropskim jezicima, što ih čini najvećom od svih prepoznatih jezičnih skupina.  

Šime Pavić

Proslava  130. obljetnice časopisa „Hrvatska pčela“ bila je prilika da se dublje i svestranije sagleda stanje pčelarstva u to doba i u ostalim krajevima naše domovine. Dalmacija je tada  u političkom, gospodarskom i kulturnom pogledu bila izdvojena te je imala svoj specifičan razvitak.

Pčelarstvo kao grana „sitnog stočarstva“ tradicionalno je u Dalmaciji bilo vrlo razvijeno i  ni u kojem pogledu nije zaostajalo za ostalim dijelovima Hrvatske. Prema brojnim sačuvanim arhivskim podacima, kao i u novinama i časopisima iz tog vremena, može se naći mnoštvo interesantnih podataka koji svjedoče o vrlo visokom stupnju organiziranosti pčelarske djelatnosti u Dalmaciji, kako na obali tako i na otocima. U tome je svakako prednjačio otok Šolta. Pčelarstvo na Šolti poznato je još od davnina. Tamošnji je med uživao ugled najkvalitetnijeg u čitavoj pokrajini. Štoviše, neki su ga proglašavali najboljim na svijetu, čak boljim i od španjolskog. Njegova je kakvoća bila tako valjana da se on uvelike preporučivao kao prirodni lijek protiv raznih bolest (1)

Ivan Umeljić

Kod jedinki složenih organizama, ali i kod socijalnih insekata imunosni odgovor započinje obranom granice, nastavlja se tjelesnom zaštitom, a završava reproduktivnom obranom, odnosno indirektnom zaštitom sljedećih generacija.

Socijalni insekti žive u velikim zajednicama u kojima se neprekidno odvija interakcija između desetaka tisuća jedinki. Od bogatog “društvenog života” individue imaju velike koristi, ali bi ih on mogao i dosta skupo koštati zbog potencijalno učestalije izloženosti bolestima, virusima, bakterijama i nametnicima. Povrh svega, prije četiri godine, Konzorcij za sekvencioniranje genoma pčele otkrio je da medonosne pčele (Apis mellifera), koje njeguju izrazito socijalni životni stil, imaju prilično razrijeđeniji individualni imunitet u usporedbi sa nesocijalnim insektima. Ipak, evolucija se pobrinula da nešto slabiji repertoar imunosnog odgovora jedinki kompenzira higijenskim ponašanjem i mehanizmima na razini zajednice koje biolozi odnedavno označavaju skupnim pojmom socijalni imunitet. Ovom vrstom zaštite, osim pčela, opremljeni su i ostali superorganizmi (mravi, termiti i ose).

Milan Pastuović

Moramo poznavati zakon! Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN 12/01, Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda NN 13/02, pčelarstvo od čl. 76 do čl. 100, Pravilnik o deklaraciji i označavanju ekoloških proizvoda i izgled znaka: Hrvatski EKO proizvod, NN10/07, Zakon o ekološkoj proizvodnji NN 139/2010, usklađen s odredbama EU. Zabranjuje se korištenje pojmova: „organski, biološki, ekološki“ ako dotični proizvodi nemaju potvrdnicu (certifikat). Isto tako, nije dozvoljeno putem medija javno tvrditi za neku proizvodnju da je ekološka, ako nije prošla postupak potvrđivanja. Nije dozvoljeno kazati: „…u prirodi sam i moj proizvod je ekološki“. To što je proizvodnja u prirodi – samo je jedan od uvjeta za ekološku proizvodnju.

Zlatko Tomljanović

U organizaciji Pčelarske udruge „Levanda“ u Starom Gradu na otoku Hvaru od 24. do 26. srpnja uspješno su održani „Dani meda otoka Hvara“. Više od 20 izlagača, smislene radionice o vrcanju meda i izradi „starogrojskog paprenjaka“ na Trgu Ploče u kojima su neposredno sudjelovali brojni posjetitelji, predavanja za pčelare, dobra prodaja pčelinjih proizvoda, lavande i maslinovog ulja te medijski dobro odrađen posao, pokazali su da glavni organizator nije pogriješio kada se upustio u organizaciju prvih Dana meda otoka Hvara.

Ipak, pomoć lokalne samouprave je uvijek dobro došla, pa su se kao suorganizatori pojavili Grad Stari Grad, čija se gradonačelnica i saborska zastupnica Đurđa Plančić obratila pčelarima i posjetiteljima tijekom svečanog otvaranja, te Turistička zajednica Staroga Grada. Glavni pokrovitelj Dana meda bila je Splitsko–dalmatinska županija (SDŽ), a dožupan Visko Haladić je nakon prigodnog govora o važnosti pčelarstva na otoku Hvaru, i želji da se i dalje pomaže pčelarstvu od strane Splitsko-dalmatinske županije, otvorio Dane meda. Također, kao institucionalni pokrovitelji Danima meda prisustvovali su predstavnici Hrvatskog apiterapijskog društva, LAG otoka Hvara i Hrvatski pčelarski savez.

Ivana Berg Divald

U organizaciji Udruge pčelara iz Valpova, i uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u Petrijevcima su 14. i 15. srpnja uspješno održani 4. regionalni “Dani meda u Valpovštini”.

Nakon što se skupu prigodnim riječima obratio načelnik općine Petrijevci Ivo Zelić i svima zaželio dobrodošlicu, manifestaciju je svečano otvorio i vodio predsjednik Udruge pčelara „Valpovština“ Mario Fišer, prof. koji je prisutne upoznao s programom svečanosti i iskazao zadovoljstvo velikom posjećenošću ovih već tradicionalnih Dana meda te naglasio da ga jako raduje što su se stručnom, međunarodnom skupu odazvali svi pozvani i istaknuti predavači čija će izlaganja biti izuzetno korisna svakom pčelaru, posebice u borbi protiv varoe.

Matija Bučar
Žednjaci su većinom niske trajnice, mesnatih, plosnatih ili valjkastih listića, koji su obično na stabljikama, a ne tvore prizemne rozete. Ime su dobili po tustim, tj. debelim sočnim listovima (porodica tustika). Cvjetovi su skupljeni u gronjaste cvatove žute, žućkastobijele, bijele ili ružičaste boje. Lapova i latica ima po pet, a prašnika je dvostruko više. Plod je pucavac s mnogo sjemenki. Rod žednjaka obiluje vrstama. Biljke dosta dobro podnose sušu i toplinu sunca i kamena.

Ljuti žednjak, jarič (S. acre) niska je trajnica, busenastog rasta. Listovi su mesnati, jajasti, tupog vrha. Odozgo su plosnati, a odozdo izbočeni i pokrivaju se poput crijepova na krovu. Cvjetovi su zvjezdasti, žute boje. Latice su linealno kopljaste, šiljaste i duže od čaške. Biljka ima oštar i jedak okus, pa joj otuda potječe i ime. Cvate od lipnja do kolovoza.