Izašao je iz štampe časopis "Hrvatska pčela" za januar 2012. godine.
Evo sadržaja časopisa:
Stjepan Vuković
Stara pučka izreka glasi: „Po jutru se dan poznaje„ – pa ako joj je za vjerovati, po vremenu u siječnju vidjet ćemo kakva će ova godina biti. Prošla je bila loša i sušna od koje smo puno očekivali, budući da nam je 2010. godina također bila loša da gora nije mogla biti. Međutim, proljeće je dalo nešto malo meda, a uljana repica je podbacila sa unosom od 3 do 5 kg po košnici, bagrem se negdje smrznuo, a negdje omogućio osrednji unos, dok se u nekim mjestima i dobro vrcao. Amorfa je također smrznula tijekom zime, tako da praktično unosa nektara nije bilo, a kesten je podno Sljemena skoro ostavio prazne košnice, dok je na području Karlovca, Hrvatske Kostajnice i okolice nešto medio. Zbog velike suše livadsko bilje je slabo medilo ili uopće nije, a i vrijesak je podbacio. Sve u svemu, godina nešto bolja od prošle za nas kontinentalne pčelare, ali ni približno dobra kako smo očekivali.
Vedran Lesjak
Danas svaki pčelar koji želi uspješno pčelariti mora pribjeći vrlo nepopularnom potezu, a to je prihrana pčela šećerom, odnosno šećernom pogačom ili šećernim sirupom.
Promjena klime i sve intenzivnije pčelarenje dovelo je do situacije da pčelama u određenim dijelovima sezone treba pripomoći šećernim pogačama ili sirupom. Pčele proizvode med i sve ostalo za sebe i svoje potomstvo, a mi smo „lopovi“ koji im to uzimaju, stoga ako povremeno pretjeramo, moramo im to nekako nadoknaditi. Ako nemamo pravog meda da im pomognemo, onda se moramo poslužiti šećerom.
Cijena šećera zadnjih godina izrazito je porasla, a cijene šećernih pogača koje se mogu kupiti u trgovina sa pčelarskim potrepštinama još su više porasle, pa se proizvodnja pogača u kućnoj radinosti čini kao logičan potez.
Milenko Bukvić
Hranilica za pčele je izložena na međunarodnim sajmovima u Ženevi i Parizu 2005. za koju sam dobio dva priznanja: srebrnu i brončanu medalju. Dok je poboljšana varijanta, s kojom se riješava problem ventilacije u košnici, uspješno izložena iste godine u Moskvi.
Da bi se shvatio značaj ove hranilice obratit ćemo pažnju na pravilnu ventilaciju u košnici. Lovro Paradin (Pčelarstvo, Zagreb, 1990, str. 369) ističe: „Za dobro prezimljavnje pčela vrlo značajna pravilna ventilacija. Pčelinje gnijezdo je tijekom zime obavijeno slojem vlažnog zraka koji je nešto topliji nego vanjski zrak. Kako toplina, tako i vlažnost tog omotača, potječe od samog gnijezda, jer svaki kilogram potrošenog meda stvara kilogram vode koja treba izaći iz košnice u obliku pare.
Ivan Eberhart
Kada smo odlučili pčelariti kupili smo košnice i pčele, a onda je na red došao i pčelarski pribor. Kako znamo, pozajmljivanje pčelarskog pribora treba u potpunosti izbjeći zbog više razloga. Prvenstveno zbog širenja pčelarskih bolesti. U pčelarski pribor, između ostalog, spada i dimilica koja služi za umirivanje pčela kod pregleda. U prodaji se nalazi više različitih tipova dimilica, a na nama je da odaberemo onu koja će nama najbolje odgovarati. Kada smo kupili dimilicu, treba nam materijal za sagorijevanje koji treba sagorijevati sporo i proizvoditi dosta dima koji ne „grize za oči“ i ne proizvodi mnogo topline koja šteti pčelama. U literaturi se najčešće spominju sušene gljive koje rastu na drveću (guba), suha voština kod dobivanja voska, suhe krpe, suha goveđa balega, šišarke, trulo drvo i drugo. Nije preporučljivo da se za sagorijevanje koristi materijal koji stvara neugodan miris jer stvara suprotno djelovanje – takav miris razdražuje pčele. Prema literaturi, na leto košnice ubaci se 2 do 3 mlaza dima koji kada dođe do pčela one ga osjete, napune voljku medom, postaju mirnije i manje ubadaju. Ja ne radim tako. Pčele pregledavam, a ako zatreba – koristim dim.
Dejan Kreculj
Košnica, kojima ljudi u najboljoj namjeri žele pčelama sagraditi umjetno stanište, ima bezbroj tipova. Štoviše, gotovo da nema pčelara sa dužim stažom koji nije smislio neki osobni tip košnice ili bar u nečemu modificirao dimenzije okvira ili nekog drugog detalja kako bi ostvario jedinstvenu tehniku pčelarenja za koju će, s mnogo argumenata, uvijek dokazivati da ima izvanredna svojstva. Neki su tako skloni idealne forme tražiti, poput antičkih mislioca, u geometrijskim tijelima – lopti, kocki ili, kao što je u ovom slučaju, samom šesterokutu, imitirajući oblik pčelinjeg saća.
Lovro Krnić
Svjedoci smo čestih izjava putem svih medija da će naša ekološka poljoprivreda imati velike šanse ulaskom u EU, budući da smo sada već vrlo blizu ulaska u tu zajednicu da vidimo kakve su nam stvarno šanse. Kod 27 članica EU udio ekoloških poljoprivrednih površina u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu iznosi 4,1 posto, što je prosjek. Naravno da prednjače pojedine zemlje kao što su Italija, Bugarska, Švedska, a u nekim zemljama je taj postotak veći u pojedinoj regiji, kao što je to npr. u Francuskoj. Kod nas udio ekoloških poljoprivrednih površina u odnosu na konvencionalne iznosi jedva 1,29 posto, i ima oko 14 tisuća hektara. Prijedlog resornog ministarstva je da bi za narednih 10 godina bilo povećanje na 90 tisuća hektara. Važno je napomeniti za sadašnje i buduće ekološke pčelare da će EU poticati ekološku poljoprivrednu proizvodnju sa 373 milijuna eura godišnje, plus još za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, koja se uspostavi na očišćenim područjima od mina, sa dodatnih 9,6 milijuna eura godišnje. Dio ovoga kolača trebali bi iskoristiti i ekološki pčelari. Ovi poticaji EU bit će pogodniji za mlađe ekološke poljoprivrednike, a time i za mlađe ekološke pčelare.
Gordana Hegić
Sapune različitih boja mirisa i oblika, možete napraviti i kod kuće. Recepata je puno, pa vam predstavljamo samo neke osnovne. Potreban pribor: kalupi za oblik kakav želite (to mogu biti kalupi za kolače), zatim eterična ulja za miris po želji, boje za izradu sapuna, gotova baza za izradu sapuna (po želji), NaOH (po želji i na vlastitu odgovornost!), gotovi kupovni sapuni, mikser, štednjak, posuda u kojoj se zagrije voda, 1 manja posuda (za kuhanje „na pari“) u kojoj otapamo potrebne sastojke, drvena kuhača, bezbojna folija.
Iako je moguće u kućnoj radinosti proizvesti sapun od biljnih ili životinjskih masnoća, proces nije niti bezopasan (NaOH) niti jednostavan, stoga svim početnicima savjetujem da svoju kreativnost usmjere u oblike, mirise i ukrašavanje sapuna, a baznu masu bilo bi dobro kupiti gotovu.
Zlatko Tomljanović
Sredinom rujna ove godine boravio sam na 42. svjetskom pčelarskom kongresu – Apimondia u Buenos Airesu, u Argentini. Više od 10 tisuća pčelara – posjetitelja iz cijelog svijeta, preko tisuću prijavljenih znanstveno – stručnih radova, više od 100 govornih prezentacija, okruglih stolova i radionica te preko 700 izloženih postera, sasvim su dovoljan razlog da ovogodišnju Apimondiju možemo s pravom proglasiti mjestom gdje se jednostavno moralo biti. Također ne smijemo zaboraviti činjenicu da je Apimondija mjesto susreta mnogih proizvođača pčelarske opreme i pribora, izlagača meda te trgovaca, pa je posebno bio zanimljiv API-EXPO, odnosno sajamski prostor na 2 700 m2 sa više od 140 štandova koji su predstavljali proizvode iz 48 zemalja sudionika Apimondije.
Ivan Umeljić
Nietzscheova tvrdnja da je “ludilo rijetkost kada su u pitanju pojedinci, ali da po pravilu karakterizira grupe” ne vrijedi za pčele. Tijekom procesa reprodukcije pčelinje zajednice – rojenja, nekoliko tisuća jedinki donosi “grupnu odluku” o lokaciji budućeg staništa. U pravilu, ta odluka je uvijek ispravna. Kao da ju je donio jedan jedinstveni organizam.
Jedan od najpoznatijih biheviorističkih biologa današnjice Jürgen Tautz, u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Buzz about Bees: Biology of Superorganism (Springer, 2008) iznosi tezu o pčelinjoj zajednici kao superorganizmu. Pojam “superorganizam” nije novijeg datuma (lat. super – iznad, grč. organon – oruđe), a njegova povijest je pomalo komplicirana.
Ivana Berg-Divald
U prisustvu predstavnika HGK-a Ivice Malogorskog, saborskog zastupnika Josipa Đakića, župana Tomislava Tolušića i predstavnika lokalne uprave i samouprave plaketu Zlatna kuna za najbolje ostvarene poslovne rezultate 9. prosinca 2011. primili su proizvođač meda Slavko Švraka te predstavnici nagrađenih tvrtki iz Virovitičke županije: Radlovac iz Orahovice, Domogradnja iz Virovitice, Jan Spider iz Pitomače i tvornica šećera Viro iz Virovitice.
Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore Virovitica predsjednik Ivan Slamić pohvalio je nagrađene i predstavio 15. publikaciju “Karakteristike gospodarstva Virovitičko-podravske županije za 2010. godinu” koja brojnim podacima svjedoči o teškoćama kroz koje prolazi gospodarstvo. Osim toga, naglasio je da rad mora postati perjanica hrvatskog društva koji kroz poreznu i monetarnu politiku treba stvoriti uvjete za razvoj gospodarstva.
Ivana Berg-Divald
Nikola Vujnovac se zahvaljujući prijatelju Marijanu Lončariću već više od 30 godina bavi pčelarstvom. Naime, sve je počelo kada je M. Lončarić posjetio općinu Jalžabet i uvidio koliko je bogata bagremom te savjetovao Nikoli da se počne baviti pčelarstvom, koji se, pak, branio da se boji uboda pčela. Na svu sreću, Lončarić je bio uporan i dvije je godine strpljivo uvjeravao Vujnovca (od 1978. godine) te je 1980. Nikoli priskrbio prvu košnicu i od tada traje njegovo pčelarenje, začeto sa tri pčelinje zajednice.
Prve je godine iz tri košnice novopečeni pčelar Nikola izvrcao 100 kg meda, što je kako kaže bilo puno za njega, pa se s obzirom na to da je diplomirani ekonomist po zanimanju zamislio koliko bi mogao zaraditi.
– Odmah me je to zagolicalo jer sam prve godine vratio sva uložena sredstva, još mi je ostalo novca i izračunao sam da ako povećam proizvodnju za 100 posto, sljedeće godine ću imati 200 kg meda i duplo veću zaradu, pojasnio je.
Ivana Berg-Divald
Pčelarska udruga „Lipa“ iz Koprivnice, Hrvatski pčelarski savez, Općina Hlebine, OŠ „Hlebine“ i Župa Sv. Katarine organizirali su 11. prosinca u Hlebinama jubilarne XV. Hlebinske susrete povodom Dana Sv. Ambrozija – pčelarskog zaštitnika.
Osim predsjednika Hrvatskog pčelarskog saveza Martina Kranjeca, brojnih pčelara iz cijele Hrvatske i njihovih gostiju, svečanost su svojim prisustvom uveličali i predstavnici Koprivničko-križevačke županije na čelu s pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj i turizam Denisom Maksićem, kolege pčelari iz Mađarske – kao posebni gosti, te načelnik općine Hlebine Hrvoje Gaži sa svojom zamjenicom Božicom Trnski, koji je ujedno i otvorio manifestaciju.
Matija Bučar
Rod čistac je po broju vrsta jedan od najvećih rodova usnača. To su jednogodišnje ili višegodišnje, zeljaste biljke, gole ili obrasle svilenastim dlakama. Listovi su sjedeći ili na peteljkama, većinom pravilno "narovašenog" do pilastog, rjeđe cjelovitog ruba. Cvjetovi ljubičaste, crvene ili žute boje su također sjedeći ili na vrlo kratkim stapkama, skupljeni u pršljenasto raspoređene klasate cvatove u pazušcima listova ili na vrhu stabljike. Čaška je zvonasta, sa pet zubaca. Vjenčić se sastoji od ravne ili malo savijene cijevi, koja manje-više viri iz čaške te dvousnatog oboda. Gornja je usna cjelovita ili dvorežnjasata, malo savijena prema gore, izvana dlakava. Donja je usna široka i trorežnjasta. Srednji je režanj velik, cjelovitog ruba ili sa dva režnjića.
Šalje se...