SPOS logo
  • 18
  • 18
  • 18
  • 18
  • 18

SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

SPOS Ul. Dr Agostina Neta 30 A, 11070 Novi Beograd [email protected] 011/61-28-071 060/444-0-121 060/444-0-124 060/444-0-287

ZAVRŠEN ČASOPIS „HRVATSKA PČELA“ ZA APRIL



Datum objavljivanja vesti:
Broj pregleda: 1.891

Završen je časopis "Hrvatska pčela" za april.

Evo sadržaja broja:

 

 

TEHNOLOGIJA PČELARENJA

Pčelarski radovi u ožujku

Ivan Tucaković
Travanj je mjesec koji počinje šalom. Čini mi se da je ova nacija sve manje spremna na šalu i zezanciju, ali je vrijeme vječni šaljivđija i vreba nas svakim mrazom, hladnim vjetrom, kišom… Sjećamo se smrznutog bagrema i amorfe, pokislih voćki, praznih okvira, beskonačnih prihranjivanja. Svakom “žutokljuncu“ ukazujem na te mogućnosti i neizvjesnost pčelarenja kad nas priroda ne miluje.

Pčelarstvo je djelatnost velikih nada, oduševljenja i razočaranja. Prihvatimo to!
Ožujak nas je dosad prilično nagradio, jače zajednice su akumulirale veće količine peludi, unos nektara je dobar, a sredinom mjeseca sam primjetio i zaperke koje grade radilice koje su u veljači bile „bebe“, leglo koje je bilo puno. Zajednice bujaju.
I što sad? U travnju nas očekuje puno posla. Sve radove koje ste propustili učiniti u ožujku (čišćenje podnica, pregled zajednica, užičavanje, postavljanje pojilica…) sada morate obaviti u žurbi i gužvi.

Početnici su uglavnom dezorijentirani jer je svaka godina posebna, a plasira im se mnoštvo oprečnih informacija. Vi ste moja ciljana skupina, i uz ove tekstove morate konzultirati literaturu i sudjelovati u radu udruga. Moja iskustva govore da je to jedan od boljih načina da riješite većinu problema. Uz to, pčelinje zajednice nam suptilno šalju poruke koje osluškivanjem možemo pretočiti u apitehniku koja će nas izvući i iz najvećih nevolja.

 

Pčelarenje trodijelnim AŽ košnicama

Ivana Berg-Divald
Kada se doktor veterinarske medicine Zdenko Ranković nađe u društvu mladih pčelara ili ljudi koji se planiraju baviti pčelarstvom, često ga pitaju koje su košnice najbolje. Njegov odgovor glasi da je svaka nastamba dobra koja je puna pčela, ali da određeni tip košnice zahtijeva i određeni način pčelarenja.

– Moje prve četiri košnice, koje sam dobio od strica, bile su 10-okvirne AŽ standard s kojima sam pčelario oko tridesetak godina. Odmah po završetku fakulteta proširio sam pčelinjak na dvanaest košnica. Na tom sam broju ostao sve do mirovine jer zbog posla kojeg sam obavljao, nisam stigao raditi s većim pčelinjakom, ispričao nam je Ranković koji priznaje da je cijelo vrijeme s navedenim košnicama imao problema u sprječavanju rojidbenog nagona.

 

Ne zaboravite – pčelama je potrebna voda!

Josip Križ
Kao i svako živo biće na planeti Zemlji, tako i pčele imaju određenu potrebu za vodom. Istina, te potrebe se dosta razlikuju i ovise o godišnjem dobu. Tako su zimi pčelama potrebne minimalne količine vode, zato im nije potrebno davati vodu iz posebnih izvora. Dovoljna količina vode bit će ona koja se nalazi u medu, a kako se određene količine vlage oslobađaju tijekom zimovanja u košnici, vodena para će se kondenzirati na stijenkama košnice, okvirima pa i na samom saću, a to će zadovoljiti potrebe pčela za vodom. Međutim, potrebe za vodom rastu na kraju zime i početkom proljeća kada pčele počinju s intenzivnim razvojem legla, odnosno kada je puno veći unos peludi nego nektara potrebnog za pripremu hrane za leglo. Potreba za vodom iz vanjskih izvora znatno je smanjena u onom trenuku kada je veći unos nektara od peludi, jer nektar sadržava puno vode. Najveće potebe za vodom pčele imaju prilikom dodavanja šećerno-mednih pogača, zato je pčelama prijeko potrebno osigurati trajne izvore vode u neposrednoj blizini pčelinjaka. Čim vremenske prilike dopuste i kada se dodaju pogače kao stimulacija (jer pogača nije sredstvo prihrane već isključivo sredstvo za stimulaciju), potrebno je aktivirati pojilice.

 

Standardizacija proizvodnje skidača peluda

Stjepan Brijačak
Osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon 10 godina ispitivanja do najsitnijih detalja, objavio sam u listu „Hrvatska pčela“ tehnologiju sakupljanja cvjetnog praha.

Od tada, do danas, sakupljanje je polučilo neslućene razmjere sakupljanja i trošenja.

Kod nas ima mnogo tipova košnica, pa su si pčelari prilagođavali skidače prema svom tipu košnica. Tu se pojavilo mnogo izvedbi, a i danas pčelari promišljaju kako bi najlakše izvodili taj posao, bez većih uboda pčela, zatim za brzu seobu, i za udaljene pčelinjake. Sve je to dobro, samo skoro svi griješe u standardu.

Da podsjetim, za usporedbu na standard kod čovjeka. Visina stolice određuje se po visini koljena, dubina police po dužini lakta ruke, širina gaza stepenica prema dužini stopala, itd. Tako je i u pčelarstvu – kod skidača peluda.

 

Usisavač za pčele

Slavko Biuk
U potrazi za pčelarskom opremom naišao sam na usisavač za pčele koji je talijanski pčelar Severino Bertini nakon nekoliko mjeseci istraživanja definirao kao svoj patent. To me zainteresiralo i počeo sam praviti svoj usisavač za pčele. U djetinjstvu sam imao na raspolaganju dosta tatinog alata pa sam samostalno i uz njegovu pomoć savladao dosta vještina i tehnika rada. U osnovnoj školi u Borovu Naselju nastavnik Ivica Blašković razvio mi je ljubav prema tehničkom odgoju i tehnici. To me usmjerilo da završim srednju tehničku školu i studij strojarskog usmjerenja gdje su nam profesori znali reći da je teško pronaći nešto potpuno inovativno, ali je veliki uspjeh unaprijediti tehnička rješenja. Tako sam i ja počeo razmišljati kako umjesto metalne prirubnice za gumenu redukciju fi 50/30 mm, i odlaska kod tokara i bravara, naći jednostavnije rješenje i od toga je krenulo dalje. Napravio sam prvi model s platnenom vrećicom, i već kod prvog stresanja pčela u košnicu – vidio da to uopće nije praktično. Primjenom novih tehničkih rješenja došao sam do modela kojeg predstavljam.

 

ZANIMLJIVOSTI

Medeći cvrčak (Metcalfa pruionsa Say)

Matea Šverko i Dragan Bubalo
Medeći cvrčak je kukac krilaš (razred Pterygota). Spada u red Hemiptera (jednakokrilci), podred Fulgoromorpha te porodicu Flatidae. S obzirom na tip metamorfoze, pripada skupini Heterometabola kod koje je karakteristična nepotpuna metamorfoza, odnosno kukac prolazi kroz stadije jaja, ličinke i imaga, a stadij kukuljice nedostaje. Zbog nedostatka stadija kukuljice ličinke su vrlo slične imagu, ali su manje i nedostaju im krila.
U Hrvatskoj je prvi puta zabilježen 1993. godine u zapadnoj Istri u okolici Buja (Maceljski i sur., 1995). Tijekom 2005. i 2006. godine ustanovljeno je njegovo širenje u Dalmaciji, na otoku Hvaru i dalmatinskom zaleđu (Vrgorac). Utvrđen je i na području grada Zagreba. Također je ustanovljen i u dolini Neretve, kao i na području Dubrovnika (Masten i Seljak, 2006). Po prvi je put 2006. godine zabilježen na vinovoj lozi u Bosni i Hercegovini, na području Hercegovine (slika 1) u Ljubuškom (Ostojić, 2006).

Ovaj kukac potječe iz Sjeverne i Srednje Amerike u kojima je rasprostranjen u više regija, a prvi je put opisan 1830. Prvi se puta u Europi pojavio u Italiji 1979. godine. Međutim, kako se jako dobro prilagodio u novom podneblju, brzo se raširio i u susjedne zemlje te je danas prisutan u 17 država Europe i u Turskoj (tablica 1).

 

ZNANOST

Europska gnjiloća medonosne pčele

Ivana Tlak Gajger i Matija Kovačić
Europska gnjiloća medonosne pčele (eng. European Foulbrood, EFB) je bolest legla medonosne pčele uzrokovana gram pozitivnom bakterijom Melissococcus plutonius. To je zarazna bolest, uglavnom nepoklopljenog pčelinjeg legla u dobi od tri do četiri dana. Bolesna ličinka mijenja pravilan položaj na dnu stanice saća, gubi kolutićavost i mijenja boju. Ličinka se inficira nakon što hranom u probavni sustav unese infekcioznu dozu uzročnika. Ako bakterija M. plutonius uspješno izazove infekciju, pčelinja ličinka ugine prije poklapanja stanice saća. Alternativno, razvojni oblici pčele mogu i preživjeti do odrasle dobi ukoliko su imunološki jake i imaju dovoljno velike zalihe hrane.

Bolesne pčelinje ličinke ugibaju četvrtog ili petog dana života. Budući da tada stanice saća u kojima se nalaze još nisu poklopljene, pčele čistačice ih lako uočavaju i uklone iz košnica, pa pčelari često i ne uoče znakove bolesti. Na pojavnost, znakove i tijek bolesti znatno utječe biološko uzgojno stanje pčelinje zajednice. To je uvjetovana bolest. Uz primarnog uzročnika bolesti, bakteriju M. plutonius, nerijetko se mogu utvrditi i sekundarni uzročnici koji uzrokuju različitu i „težu“ kliničku sliku bolesti. Bolest zbog svoje učestalosti uzrokuje znatne ekonomske gubitke u pčelarstvu, značajno oslabljuje inficirano pčelinje leglo, usporava razvoj pčelinjih zajednica i smanjuje količinu proizvodnih pčelinjih proizvoda te opseg oprašivanja. Cilj ovog preglednog rada je prikazati spoznaje o europskog gnjiloći medonosne pčele, štetama koje može prouzročiti na pčelinjoj zajednici, dijagnostičkim metodama te načinima suzbijanja i preventivnim mjerama.

 

REPORTAŽA

Dani meda u Pazinu – ponos istarskih pčelara

Damir Gregurić
Na svečanom otvorenju devetog izdanja manifestacije „Dani meda“ 21. veljače svojim su prisustvom događaj uveličala i poznata lica iz javnog života županije i hrvatskog pčelarstva. Nakon prigodnih riječi dobrodošlice pazinskog gradonačelnika Renata Krulčića i njegovog predviđanja da će po broju izlagača i posjetitelja ovogodišnji „Dani meda“ nadmašiti sva prethodna izdanja, prisutne je pozdravio i predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec koji je čestitajući Pazinjanima na odličnoj organizaciji, istaknuo činjenicu da se Lijepa Naša ponosi brojkom od 11 tisuća pčelara sa ukupno 660 tisuća pčelinjih zajednica, što je svrstava u sam vrh u Europi. Istarski župan Valter Flego se nadovezao na njihove riječi i obećao da će poduprijeti nastojanja istarskih pčelara u pogledu zaštite izvornosti istarskog meda, izgradnju Centra za pčelarstvo u Cerovlju, te stvaranje klastera istarskih pčelara. Nekako su u pozadini ostali Milan Antolović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, lovstvo i vodoprivredu Istarske županije, vodeći ljudi iz Agencije za ruralni razvoj Istre, LAG-a i TZ-e Središnje Istre, POU Pazin (svi redom suorganizatori manifestacije) i velečasni Marijan Kancijanić. Bili su tu i uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu – na čelu s voditeljem Pčelarske škole prof. dr. sc. Nikolom Kezićem, te urednik časopisa „Hrvatska pčela“ Vedran Lesjak. Sve koje sam nenamjerno preskočio molim da mi oproste jer u općoj gužvi koja je zavladala, još prije službenog otvaranja sajma, teško se istovremeno skoncentrirati i na posao i na kontakte s gostima.

 

11. pčelarski dani u Vinkovcima: Sa zdravim pčelama u Europu!

Milan Kramer
U organizaciji Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatskog pčelarskog saveza u Vinkovcima su 14. i 15. ožujka na tri različite lokacije održani 11. pčelarski dani – međunarodni pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda, gdje su sudjelovali mnogi pčelari iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke.

Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, Vukovarsko-srijemske županije, Hrvatske gospodarske komore, Grada Vinkovaca i Zagrebačke banke, te u suradnji s mnogim institucijama, pčelarskim udrugama i udruženjima bliskim pčelarstvu. Isto tako, po prvi puta je vinkovački pčelarski sajam dobio i partnera – Savez pčelara Tuzlanskog kantona, potvrdio je predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Željko Šuran i pojasnio da Vukovarsko-srijemska županija u zadnje vrijeme bilježi porast članstva.

– U sklopu županijskog Saveza imamo 400 registriranih pčelara i 9 pčelarskih udruga koje svojim aktivnim radom pridonose razvoju pčelarstva, a u prilog tome govori i 11. uspješna organizacija ovog pčelarskog skupa, kazao je Šuran.

 

MEDONOSNO BILJE

Maslačak (Taraxacum officinale Web.)

Matija Bučar
Maslačci su na Zemlji već nekih trideset milijuna godina; možemo ih smatrati “živim fosilima”. Rašireni su u cijeloj Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, kamo su se potrudili dospjeti sami. Otporni su na hladnoću, toplinu, vjetar, sušu, kišu, bolesti, nametnike i ljudska bića.

Ova dopadljiva korovna biljka od davnine je poznata i kao ljekovita i jestiva biljka, otuda i različiti narodni nazivi: radič, divja žućenica, gorko zelje, jergota, konjska žućenica, kravlje cveće, lampica, legrat, maslačik, mleč i dr.

Mladi listovi sadrže C vitamin, karotin i više željeza nego špinat. Ispečen korijen može služiti i kao nadomjestak za kavu. Proljetna kura maslačkom potaknut će izmjenu tvari, detoksicirati organizam, spriječiti acidozu i učvrstiti vezivno tkivo. Zbog gorkih tvari pomaže kod tegoba sa želucem i jetrom. Od cvjetnih glavica pravi se tzv. „maslačkov med“ koji je također ljekovit.

 

MORATE BITI ULOGOVANI DA BISTE VIDELI KOMENTARE

Izrada sajta Tirien