SPOS logo
  • 18
  • 18
  • 18
  • 18
  • 18

SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

SPOS Ul. Dr Agostina Neta 30 A, 11070 Novi Beograd [email protected] 011/61-28-071 060/444-0-121 060/444-0-124 060/444-0-287

IZAŠAO ČASOPIS „HRVATSKA PČELA“ ZA OKTOBAR



Datum objavljivanja vesti:
Broj pregleda: 1.543

Iz štampe je izašao časopis "Hrvatska pčela" za oktobar.

Evo i sadržaja broja:

 

Tehnologija pčelarenja

Pčelarski radovi u listopadu

Milan Pastuović
Pri svakom otvaranju košnice, pogotovo kod slabijih zajednica, još uvijek, zbog bolesti pažljivo pregledamo pčelinje leglo. Procjenjujemo stanje zaliha hrane za zimu. Slabe zajednice pripajamo jakima, jer ako ih ostavimo već poslije nove godine možemo imati posla u sanaciji tih košnica, a time i veću štetu. U ovo vrijeme svaka pčela vrijedi 20 ljetnih pčela, stoga treba raditi s dodatnom pažnjom.

Sužavamo otvore leta, stavljamo češljeve ili u zimski otvor na letvici leta zabijemo čavliće – gore i dolje ih skratimo na mjeru visine letvice. Razmak čavlića treba biti takav da mogu prolaziti pčele i da ne mogu ući miševi. Rasporedimo ih malo „cik–cak“ da ne pukne letvica po dužini. Ovisno o opasnosti od glodavaca, treba provesti i ostale mjere suzbijanja. Zadnje je vrijeme za izgradnju zaklona od sjevernog vjetra. Dobar je zaklon u kojeg se vjetar zaplete i izgubi snagu, ne mora biti puni zid. Košnice moraju biti zaštićene od vlage i najmanje 30 centimetara iznad zemlje. Sama drvena paleta na zemlji nije dovoljna. Cijeli pčelinjak treba urediti i posložiti stvari do sljedeće sezone, te posebno odvojiti košnice i sve ostalo što ide u radionicu na renoviranje.

Nema više prihrane tekućom hranom. Nabavljamo pogače ili ih izrađujemo sami. Sada nas interesiraju osnovne pogače, bez dodataka. Kada u proljeće budu dani (barem jedanput tjedno) s pročisnim letovima pčela, onda možemo i trebamo davati pogače s dodacima bjelančevina. U suprotnom – riskiramo onečišćenje okvira, saća i pojavu nozemoze. Prema tome, i sadašnjem stanju zaliha hrane trebamo planirati količinu i vrstu hrane koju ćemo dodati u obliku pogača. To je po košnici 1 osnovna i 1 s dodacima, odnosno 2 osnovne i jedna s dodacima, ako imaju manju zalihu meda za zimu.

 

Izbor mjesta za pčelinjak

Nenad Strižak
Pri izboru mjesta za postavljanje pčelinjaka potrebno je razmotriti nekoliko zahtjeva koji određuju razinu kvalitete odabrane pozicije: zakonski propisi o smještaju pčelinjaka, izbor okoline prema pčelinjoj paši i udaljenost pčelinjaka od glavne paše, konfiguracija terena, utjecaj atmosferilija, prometna dostupnost pčelinjaka, susjedni pčelinjaci i atraktivnost područja za doseljavanja na pašu, te način pčelarenja.

Zakonski propisi
Osnovni propis koji valja proučiti radi izbora mjesta za smještaj pčelinjaka je Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše (NN 18/08), osobito dio koji regulira smještaj pčelinjaka. Naime, pčelar je dužan postaviti pčelinjak tako da pčele ne smetaju susjedima, prolaznicima, domaćim životinjama i javnom prometu, a da bi se to postiglo – potrebno je ispuniti zahtjeve navedene u Pravilniku te poštovati  dodatne odluke specifične za pojedina područja, naselja i gradove (turistička naselja, veliki gradovi, zone prehrambene industrije i sl.)

Tako je u Pravilniku navedeno da pčelinjak do 20 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta, odnosno ruba puta, najmanje 20 metara, a ako u pčelinjaku ima više od 20 pčelinjih zajednica – udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, dok od međe tuđeg zemljišta udaljenost mora biti najmanje 20 metara. Navedeno je i što treba učiniti kada nije moguće ispuniti navedeni uvjet.

Pčelinja paša
Pčelinja paša treba biti takva da omogućuje kvalitetan razvoj i život pčelinje zajednice te znatne viškove meda za pčelara. Jedan i drugi zahtjev ne moraju biti povezani! Naime, neke paše su itekako važne za razvoj pčelinje zajednice (rane proljetne paše) dok druge donose veliku korist pčelaru, ali istovremeno i „štetu“ pčelinjoj zajednici, poput intenzivnih paša bogatih nektarom ili medljikom, a siromašnih peludom.

 

Polistirenske košnice – 1. Dio

Nemanja Vlahović
Polistirenske košnice ili „stiroporne“, kako ih nazivamo, u svijetu i Europi se koriste već više od desetljeća. Iskustva u vezi ovih košnica su različita, stoga smo odlučili provesti jedno malo samostalno istraživanje u cilju prikupljanja objektivnih podataka i činjenica.

Pčelarska udruga „Cvijet“, u suradnji sa Pčelarskim savezom Bjelovarsko-bilogorske županije, nabavila je 4 LR polistirenske košnice proizvođača Paradise honey iz Finske koje smo postavili na dva pčelinjaka gdje se vrše praćenja i zapažanja.

Osobno sam oduvijek bio „skeptičan“ prema neprirodnim materijalima ili plastici unutar košnice, ali nakon provedenih radova na ovoj košnici promijenio sam mišljenje. Ipak je točna ona da „ne postoji loša košnica, već eventualno loš pčelar“.

Otišli smo korak dalje u našem istraživanju, pa smo testirali te probavali raditi i sa plastičnim okvirima. U dvije košnice smo postavili rojeve, dok smo u druge dvije prebacili već postojeće zajednice. Plastične okvire morali smo dati na izgradnju, a to se pokazalo vrlo jednostavno, te su svi izgrađeni u potpunosti.

 

Kako uzimiti pčelinje zajednice

Josip Križ
Temperature su svakim danom sve niže, ali nadajmo se da nas neće zaobići bablje ili miholjsko ljeto, i da će nas zaobići neugodne oborine i dugotrajne magle. Pčele još uvijek unose pelud sa raznih kasnocvatućih biljaka, posebice s bršljana i čičoke u kontinentalnim krajevima, dok na jugu još uvijek mogu mediti vrijesak i druge biljke. Na kontinentu su matice već prestale s polaganjem jaja, a i zadnje leglo izlazi. Pčele pripremaju gnijezdo za zimovanje, na način da prenose med u središnje prazne stanice iz kojih je izašlo posljednje leglo. Ali one ne popunjavaju sve stanice u sredini gnijezda s medom, već u saću bliže letu ostavljaju prazne površine, gdje će se formirati zimsko klupko.

ŠTO BI PČELAR JOŠ MORAO NAPRAVITI ZA BOLJE ZIMOVANJE?
Ako je pčelar napravio sve kako bi bio što bolji jesenski razvoj, a isto tako i za stvaranje zimskih zaliha hrane, tada je pčelinja zajednica spremna za uzimljavanje. Na kontinentu treba sve napraviti do kraja listopada. Na leta se trebaju postaviti češljevi koji sprječavaju ulazak glodavaca u košnicu. Osim toga, obavezno treba provjeriti krovove da negdje ne propuštaju vodu i uvjeriti se da su nam krovovi dobro osigurani kako ih ne bi bacio jaki vjetar. Moramo osigurati mir na pčelinjaku, te ga posebno zaštititi od domaćih i divljih životinja, a u zadnje vrijeme i od raznih ljudskih protuha (lopova). Sunčane dane moramo iskoristiti za posljednji brzi pregled i procjenu zaliha hrane, iako je za bilo kakve nadopune hrane sada već jako kasno. Kada bi sada nadopunjavali i dodavali zimnicu šećernom otopinom – napravili bi jako veliku štetu. Ta hrana bi se sigurno ukiselila, izmučili bi zimske pčele i skratili im životni vijek, smanjili zalihe peludi i na kraju bi u proljeće razvoj bio osjetno usporen ili negdje čak i upitan. Naravno da i dalje treba poduzimati mjere u suzbijanju varoe, ne treba misliti da u zajednicama nema ovog opakog nametnika, ne smijemo niti u jednom trenutku zaspati jer nas i jedna mala nepažnja ili uljuljanost može jako puno koštati. Svaki iole ozbiljan čovjek koji se bavi pčelarstvom trebao bi prisustvovati pčelarskim izložbama, edukativnim predavanjima koje organiziraju sami pčelari, jer znanja i iskustva nikada dosta.

 

Procjena jačine pčelinjih zajednica u Hrvatskoj

Zlatko Tomljanović
Procjena jačine pčelinje zajednice ima važno značenje u suvremenom pčelarstvu. Smisao valjane procjene je pomoći pčelarima i doktorima veterinarske medicine u pravilnim i pravovremenim postupcima u suvremenoj pčelarskoj proizvodnji. Posebice se to odnosi na postupke u tehnologiji pčelarenja i zaštiti pčelinjih zajednica od različitih bolesti. Unatrag  godinu, dvije imamo povećani priljev novih, mladih pčelara u pčelarskoj proizvodnji. Istovremeno, povećao se interes veterinara u provođenju zdravstvene zaštite pčela. Treba naglasiti da se jačina pčelinje zajednice procjenjuje ovisno o godišnjem dobu, stupnju proizvodnosti i geografskom položaju pčelinjaka. Nakon otvaranja košnice procjenjuje se broj gusto zaposjednutih ulica i okvira pokrivenih pčelama te broj okvira zaleženih pčelinjim leglom. Ulica označava prostor između dva okvira. Jačina zajednice se opisuje pojmovima: jaka, normalna i slaba pčelinja zajednica.

 

APITERAPIJA

Eko škola za najmlađe

Gordana Hegić
U sklopu grupe Eko-škola, učenicima Osnovne škole M. Lovraka iz Zagreba apiterapeutkinja Gordana Hegić mag. ing. agr. je 24. rujna održala predavanje o životu i radu pčela i vrijednosti pčelinjih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. Interes je bio iznad očekivanoga, te su se predavanju priključili i učenici Osnovne škole iz Sesveta, pa je u knjižnici, gdje je održano predavanje, sve bilo krcato kao u košnici. Bio je izložen i apisarij sa živim pčelama, a zanimljiva je bila reakcija djece koja su bez imalo straha prilazila apisariju, gledala, dirala i pitala. Kroz predavanje i odgovore na razna pitanja o vrstama meda, kao i ostalim pčelinjim proizvodima, vrijeme je jako brzo prolazilo, a učenici su bili iznenađujuće mirni i zainteresirani, tako da je samo potvrđena činjenica da ovakvih predavanja treba biti puno više. Također je zanimljiv i pohvalan status međunarodne Eko-škole koji ima Osnovna škola M. Lovraka.

 

ZANIMLJIVOSTI

Pčela – vječna enigma

Dejan Kreculj
Tisućama godina čovjeka zadivljuju pčele svojim načinom života. Tako sićušna bića, s toliko složenog i složnog ponašanja, nikada nisu ostavljala znanstvenike ravnodušnima, ali nikada im nisu ni otkrile sve svoje tajne. Sasvim je razumljivo da tako brojna, ali i jedinstvena zajednica, kakva je pčelinja, mora posjedovati neki način komunikacije među svojim članovima. Promatrajući ih tijekom ljeta, posebno u vrijeme sakupljanja nektara, i gledajući izvađeni okvir iz košnice, svaki pčelar je zapazio da se neke pčele, upravo prispjele s paše, čudno vrte u krug. Ako su to sakupljačice peluda, koje nose pelud na nogama, onda je takvo ponašanje na saću posebno uočljivo.

Šta je uzrok i razlog ovakvog ponašanja? Radeći pokuse s pčelama, nobelovac, profesor Karl von Frish ustanovio je da se radi o posebnom načinu komuniciranja. Za promatranje je koristio košnice sa zastakljenim oknima, a pčele koje su dolazile na izvor hrane, hranilice, obilježavao je bojom. Utvrdio je da izviđačice, izletnice koje su pronašle izvor hrane, po povratku u košnicu, položaj hrane priopćavaju ostalim pčelama u košnici krećući se u krugovima po saću. Pritom su uočene dvije vrste plesa: u krugovima i u obliku broja osam. Izvodeći svoju igru one trepere zadnjim dijelom tijela, dok ih ostale pčele kao hipnotizirane slijede u kruženju, dodirujući ih antenama. Postavljajući hranilice na razna mjesta, Frish je došao do zadivljujućih zaključaka. Ukoliko je izvor hrane bio na udaljenosti manjoj od sto metara, kretanje na okviru bilo je u obliku kruga. Pčela se kretala na jednu stranu, a kada bi zatvorila krug, okretala se i na isti način trepereći išla na drugu stranu. U ovom slučaju, brzina treperenja zatkom bila je od 9 do 10 pokreta tijekom15 sekundi.

 

Velika Britanija upozorava: na svjetskom tržištu pojavio se lažni manuka med!

Ivana Berg-Divald
Britanska Agencija za sigurnost hrane (FSA) izdala je međunarodno upozorenje u vezi lažnih i protuzakonitih navoda na etiketama manuka meda, nakon što je analiza pokazala da više od 50 posto proizvoda s tom oznakom ne posjeduje gotovo niti jednu od aktivnih tvari ove cijenjene novozelandske biljke.
Istraživanjem, koje je provela Istraživačka agencija za hranu i okoliš (FERA), koja je inače desna znanstvena ruka britanskog Ministarstva okoliša, hrane i ruralnog razvoja, otkriveno je da mnogi manuka proizvodi koji se plasiraju na svjetskom tržištu nemaju niti jedan od sastojaka za koji se tvrdilo da su "čudotvorni", te da se u nekim teglicama uopće nije niti nalazio med od manuke već med drugih biljnih vrsta.

Naime, ova agencija je tijekom 2012. i 2013. godine napravila veliki broj analiza manuka proizvoda koji se distribuiraju u cijelom svijetu. Od 73 ispitivana manuka meda, kod 41 uzorka izostala je antiperoksidna aktivnost – što je jedinstvena karakteristika manuka meda (UMF). Isto tako, dodatnim ispitivanjima u Hong Kongu otkriveno je da je 14 od 55 uzoraka manuke patvoreno!

 

GOSPODARSTVO

Označavanje meda s domaćih pčelinjaka

Saša Ružičić
Okrugli stol, pod nazivom “Označavanje meda s domaćih pčelinjaka”, 8. rujna u prostorijama Bjelovarskog sajma, održali su zamjenica ravnatelja HPA dr. sc. Maja Dražić i dopredsjednik HPS-a i saborski zastupnik Vladimir Bilek, gdje je dr. sc. Maja Dražić prezentirala ideju o “Dobrovoljnom označavanju porijekla i kvalitete meda iz Lijepe Naše”.

 

    REPORTAŽA

5. Međunarodno i 7. Regionalno ocjenjivanje meda u Osijeku

Milan Kramer
Udruženje pčelara Slavonije i Baranje “Radilica“ organiziralo je 7. rujna na brodu (koji je preuređen u Cocktel bar “KA“), usidrenom na rijeci Dravi u Osijeku, proglašenje 5. međunarodnog i 7. regionalnog ocjenjivanja meda. Proglašenju pobjednika prisustvovali su: pročelnica za poljoprivredu Osječko-baranjske županije Silvija Wendling, zamjenik gradonačelnika Osijeka Vladimir Ham, predsjednik Mjesnog odbora Brijest Željko Biočić, mladi članovi IK „Javor“ Osijek. Osim pčelarki i pčelara iz Hrvatske, svečanosti je prisustvovala članica pčelarskog reda Sv. Ambrozija Marija Volarić, kao i članovi PU “Vinica“ iz Makedonije te slovenski pčelar Jure Madunić.
Uvodni govor održao je predsjednik UP SiB “Radilica“ Osijek Andrija Grbeša koji je prisutnim pčelarima i gostima objasnio ciljeve ocjenjivanja meda što ga udruženje organizira. Budući da župan Šišljagić nije mogao prisustvovati dodjeli nagrada, u ime Osječko-baranjske županije prisutnima se obratila pročelnica Wendling te se organizatorima zahvalila na pozivu.

 

5. Samoborski medni dani najposjećeniji do sada!

Ivana Berg-Divald
Svaki puta sve sadržajnije i kreativnije, i ove su godine 14. i 15. rujna u Samoboru održani peti po redu Samoborski medni dani gdje su pčelari ovoga kraja na 12 štandova prezentirali svoje slatke proizvode i izložili pčelarsku opremu.

Uz bogati kulturno – umjetnički program, apiterapijsko savjetovalište Gordane Hegić i poučno predavanje predsjednika Hrvatskog apiterapijskog društva Dražena Lušića, nagradnu igru za posjetitelje, nastup dječjih zborova, mažoretkinja i tamburaša, PU Samobor i Sveta Nedelja je s ciljem promocije pčelinjih proizvoda u kulinarstvu organizirala i gastronomsku kušaonicu – degustaciju gulaša s pčelinjim proizvodima (medom i peludom) te natjecanje Sekcije slastičara Udruge obrtnika grada Samobora u pripremanju kolača na temu "Med i pelud zdrava slastica". A kao posebna zanimljivost za posjetitelje (osobito najmlađe) bile su izložene i unikatne, ručno oslikane košnice poznatog pčelara Ante Bulučića „Osibara“, o kojemu smo nedavno pisali u ‘Hrvatskoj pčeli’.

 

MEDONOSNO BILJE

Obična lisičina (Echium vulgare L.)

Matija Bučar
Obična lisičina je dvogodišnja zeljasta biljka, visoka od 30 do 90 cm. Cijela je biljka pokrivena sitnim dlačicama, a budući da ima dobro razvijen korijenov sustav, dobro podnosi sušu. Listovi su sjedeći, a stoje na stabljici naizmjenično; ovalni su do lancetasti, kratko zašiljeni, cijelog ruba, hrapavi, svijetlozeleni. Prizemni listovi su sličnog oblika, imaju peteljke i duži su. Cvjetovi su gotovo sjedeći, skupljeni u cvatove kovrčice – karakteristične za porodicu oštrolista. Imaju pet nejednako dugih latica, koje su ispočetka, dok je stanični sok kiseo, ružičaste, a potom, kada postane alkalan – plave. Crvenkasti prašnici su dugi i daleko strše iz koso ljevkastih složenih latica. Orašasti plodovi su trokutasti, na rubovima nazubljeni.

 

MORATE BITI ULOGOVANI DA BISTE VIDELI KOMENTARE

Izrada sajta Tirien