SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

Upravo je izašao iz štampe časopis "Hrvatska pčela" za jun.

Sadržaj:

 

 

Milan Pastuović
U lipnju i dalje nastavljamo s kontrolnim pregledima, provjeravamo koliko su okvira satne osnove izgradile, treba li dodati nastavak ili polunastavak na nove košnice iz ove godine, rade li nove matice u nukleusima koje smo formirali i kada ih treba proširiti na deset okvira.

U lipnju još može biti rojenja. Međutim, nama su u odabiru važne pčele koje imaju rani proljetni start i brzi razvoj, ove sa zakašnjelim razvojem nisu na vrijeme spremne za iskorištenje glavne paše i ne treba ih razmnožavati (savjet pčelara Vojina Brišića iz Severina). Druga je stvar kada kupujemo selekcionirane matice. One su već odabrane i ocijenjene. Sada, kada su zajednice na vrhuncu razvoja i imamo obilje „živog materijala“, trebamo napraviti bogate nukleuse i dodati im selekcioniranu maticu u kavezu. Radimo to radi planiranog povećanja proizvodnje, radi rezerve za popunu zimskih gubitaka, a može se dogoditi i pokoji bezmatak. Matica može stradati zbog pojačanog djelovanja pri pogrešnoj upotrebi mravlje kiseline ili opetovane upotrebe oksalne na istoj generaciji pčela. Uvijek, osim komercijalnog naziva lijeka, treba pročitati i aktivnu tvar!

Kod nukleusa formiranih prije glavne paše lako se mogla dogoditi potpuna blokada matice nektarom i medom, tada novi pčelari pomisle da nema matice, a treba samo izvaditi okvir koji ima najzreliji med i dodati izvrcani okvir, pa pogledati za tjedan dana.
Imamo sve više slučajeva kod formiranih nukleusa sa zrelim matičnjacima da se matica nije vratila s oplodnje. Još prije deset godina to je funkcioniralo bez greške. Vjerojatno je ta pojava izražena i kod uzgajivača matica, na oplodnjacima. To iziskuje praćenje i ustanovljavanje razloga.

 

Doc. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, dr. med. vet.
Dr. sc. Josipa Vlainić, dr. med. vet.
Marko Stoić, dr. med. vet.
Med se od davnina primjenjuje kao prirodni „lijek“ i pomoćno sredstvo za ublažavanje različitih gastrointestinalnih poremećaja. Međutim, tek je u novije vrijeme medicinski prepoznata njegova učinkovitost, posebice zbog sve učestalijih infekcija uzrokovanih bakterijama otpornih na antibiotike. Med može inhibirati rast i razvoj mnogobrojnih mikroorganizama, koji uzrokuju različite bolesti i infekcije ljudi i životinja. Pritom je in vitro učinkovit protiv bakterija Escherichia coli, Staphylococcus aureus i Salmonella enteritica ser. typhimurium. Medu se pripisuje antimikrobno djelovanje s obzirom na njegovu kiselost, osmolarnost i enzimatsko stvaranje vodikovog peroksida preko glukoza-oksidaze. Ostali sastojci meda, kao što su aromatske kiseline ili fenolni spojevi, mogu također pridonijeti istom učinku.

Spore plijesni, gljivica i bakterija mogu se pojedinačno utvrditi u medu, dok se vegetativne oblike uglavnom ne nalazi. Ipak, pod određenim uvjetima mogu u njemu opstati. Bez obzira na moguće onečišćenje mikroorganizmima i/ili njihovim sporama, med kao namirnica ima dugi vijek trajanja.

Zbog antimikrobnih i antioksidativnih svojstava med može očuvati hranu kao prirodni konzervans. Pritom je rezultatima dosadašnjih istraživanja utvrđeno učinkovito usporavanje truljenja voća i sprječavanje lipidne oksidacije mesa. Osim antioksidativnog djelovanja, utvrđeni su peroksidni i neperoksidni sastojci meda koji mogu značajno utjecati na rast i umnažanje šest različitih patogenih bakterija onečišćivača hrane i uzročnika infekcija u ljudi i životinja. Međutim, nedovoljno je istražena inhibitorna učinkovitost meda na rast bakterija odgovornih za kvarenje hrane, kao i uzročnike najučestalijih infekcija.

 

Boško Banaj
Imunitet je sposobnost organizma da se obrani od štetnih utjecaja iz okoline, kao što su mikroorganizmi (virusi, bakterije i gljivice), nametnici (varoa, pčelinja uš i drugi), stanice tumora, molekule štetnih tvari i otrova.

Imunitet može biti humoralni – antitijela i kemijske zaštitne tvari (antioksidansi)  u tjelesnim tekućinama, stanični – hemociti kod pčela, a T-limfociti, B-limfociti, makrofagi i dr. kod viših organizama. Zatim, može biti nasljedni, odnosno nespecifični (prema bilo kojem štetnom agensu ) i stečeni, odnosno specifični (razvija se prema jednom štetnom agensu). Zatim – prirodni, koji može biti pasivni (od majke) ili aktivni (stvoren preboljenjem neke infekcije). Zatim – umjetni, koji također može biti pasivni (transfer antitijela) ili aktivni (imunizacija).

Imunitet pojedine pčele odnosi se na jedinku i traje dok je ona živa (četrdesetak dana  ili 4 do 5 mjeseci za zimske pčele).

Imunitet pčelinje zajednice odnosi se na pčelinju zajednicu (matica, trutovi i radilice) koju promatramo kao jedan organizam. Imunitet pčelinje zajednice ovisi o stanju matice.

 

Ivana Berg-Divald
Nestajanje pčelinjih zajednica, bilo da je uzrokovano gubitkom prirodnog staništa, zagađenjem okoliša, pesticidima, bolestima ili drugim uzročnicima, izazvalo je ozbiljnu zabrinutost diljem svijeta.

Suočeni s problemom velikog pomora pčela te očuvanja njihove populacije, studenti arhitekture (Courtney Creenan, Kyle Mastalinski, Daniel Nead, Lisa Stern i Scott Selin) sa Sveučilišta u Buffalu odlučili su uskočiti u pomoć kreiranjem novog staništa u obliku “nebodera za pčele”.

Struktura je izrađena od čeličnih cijevi koje su perforirane kako bi se omogućio ulazak prirodne svjetlosti i ventilacije. Unutar 11 metara visokog tornja nalazi se šesterokutni okvir od čempresa koji se može pomicati zbog lakšeg održavanja te služi kao novi dom pčelama. Posebnu čar tornju daje donji okvir od stakla koji posjetiteljima omogućuje uvid u aktivnosti u košnici – “mamutici”.

 

Ivan Eberhart
U mnoštvu djelatnosti malo koja djelatnost, kao u pčelarstvu, zahtjeva da se sve radnje koje su potrebne obave u točno predviđeno vrijeme ili slijede kazne koje se ogledaju u slabom razvoju zajednica, kao i u prinosima.

Ako se bavimo pčelarstvom, neophodno je da imamo potrebna znanja, vještine, kao i iskustvo. Pčele su za ljude najkorisniji insekti, što se ogleda u oprašivanju biljaka, kao i u dobivenim pčelinjim proizvodima koji su na vrhu ljestvice prirodnih proizvoda. Pčelarstvo je poljoprivredna djelatnost kojom se mogu baviti osobe različitih profesija, uzrasta i spola. Osobe muškog i ženskog spola mogu se uspješno baviti pčelarstvom mada je u praksi mnogo manji broj žena. Ipak, izvjestan broj ljudi se ne može baviti pčelarstvom. Jedni se plaše uboda pčele i ne mogu se osloboditi straha, drugi nemaju sklonosti prema toj djelatnosti, a treći su alergični na ubod pčela i za njih nije pčelarstvo, jer ako su jače alergični život im može biti ugrožen. Ako želimo biti uspješni pčelari – moramo biti uspješni i u stjecanju praktičnog i teoretskog znanja. Trebamo znati da su danas prošla vremena kada se moglo pčelariti prepuštajući pčele prirodnim uvjetima, kako se to nekad činilo.

 

Ivana Berg-Divald
Kada se Hrvatska 1. srpnja pridruži Europskoj uniji, uz ljepote Jadranskog mora, duboko plavih planinskih jezera i bogatih zelenih šuma, sa sobom će donijeti i veliki broj neočišćenih minskih polja koja predstavljaju veliku opasnost. Sumnja se da je otprilike 750 četvornih kilometara Republike Hrvatske još uvijek minirano iz vremena rata na Balkanu ‘90-ih godina – dio je teksta koji je prvi objavio Associated Press, a prenijeli su BusinessWeek, Wired i drugi mediji.

Naime, prof. dr. sc. Nikola Kezić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu (i član Hrvatskog pčelarskog saveza) još od 2007. godine istražuje koncept “pčela minolovki”, a posljednjih godinu dana vodi projekt u kojem se pčele treniraju kako bi bile u stanju detektirati eksploziv. Njegov je koncept prilično jednostavan: pčelama se ispod hranilica postavlja eksploziv, one ga tako počinju povezivati s hranom, uvjetovano Pavlovljevim refleksom, pa kada su u prirodi prate miris TNT-a umjesto mirisa cvijeća, pojasnio je profesor koji je ujedno i voditelj nekoliko milijuna eura vrijednog projekta “Tiramisu” – za otkrivanje mina, sponzoriranog od strane EU.
 

Luka Ergotić, predsjednik sekcije                                                               
Ivan Vukovac, suradnik sekcije
U jesen 2011. godine uzimili smo 19 pčelinjih zajednica i sve su prezimile, a mi smo tijekom zime uređivali naše prostorije, te čistili snijeg i održavali red na pčelinjaku.

U proljeće smo pripremali sanduke i okvire te prihranjivali zajednice. Bili smo 26. veljače 2012. na godišnjoj skupštini naše Udruge „Zrinski“ u Slavonskom Brodu, gdje smo podnijeli izvještaj o radu naše sekcije u 2011. Na poklon smo dobili monografiju „Hrvatska pčela 1881- 2011“, koju nam je uručio jedan od autora.

Imali smo 16 rojeva. Sedam smo ostavili u sekciji, 4 smo dali našim učenicima – pčelarima, a 5 je pobjeglo. U 2011. imali smo i dva vrcanja: 11. svibnja i 28. srpnja  izvrcali smo 126 kg meda, od čega smo prodali 103 kg.

Ljetni radovi: pregled i njega rojeva, liječenje varooze, topljenje voska, vrcanje, točenje i prodaja meda.

U sve zajednice 31. srpnja smo stavili trake “Check mite+“ (VMP – protiv varoe) dobiven od Ministarstva poljoprivrede RH. U 5 zajednica smo pratili padanje varoe prema dobivenim uputama. Imali smo traka i za naše učenike – pčelare.

 

Ivana Berg-Divald
Ivan Miličević, naučen da uvijek nešto korisno radi, prilikom odlaska u mirovinu 1982. godine razmišljao je čime bi mogao ispuniti svoje slobodno vrijeme, pa se na nagovor dugogodišnjeg prijatelja Vlade Pavelića odlučio baviti pčelarstvom, od kojega je dobio prve savjete i uputstva. Budući da je poznat po sposobnosti da mnoge stvari sam izrađuje, a i strpljiv je u svemu čemu se posveti, prihvatio je izazov novog zanimanja, premda do tada nije znao ništa o pčelama. Ipak, vlastitim rukama je izradio košnice i nabavio prve rojeve pčela, te umirovljenje zamijenio aktivnim radom.

 

Ivana Berg-Divald
Naime, kako nam je službeno potvrđeno, poslani uzorak uginulih pčela je podijeljen na dva dijela koji su zatim testirani na 50 različitih pesticida. Analizom je utvrđeno prisustvo kloripirifosa (aktivne tvari insekticida Terel) i resmetrina (koji se dovodi u vezu sa sredstvima za prskanje komaraca).

– Budući da je ovo bio jako mali uzorak i da smo po prvi puta analizirali uzorak uginulih pčela na pesticide, mi u velikom postotku samo pretpostavljamo da su uzrok uginuća više od 100 pčelinjih zajednica gospodina Dubravca pestici. Kako bi u potpunosti bili sigurni, bilo bi dobro napraviti uzorkovanje na širem području i sa više uzoraka uginulih pčela, pojasnila nam je voditeljica Laboratorija za otkrivanje rezidua u Hrvatskom vetrinarskom institutu dr. sc. Nina Bilandžić, i poručila pčelarima da uzorke uginulih pčela mogu slobodno slati na analizu navedenom Laboratoriju (Savska cesta 143, 10000 Zagreb). Uzorak bi trebao sadržavati što veći broj uginulih pčela koje je potrebno, ukoliko se neće odmah slati na analizu, zamrznuti!

 

Matija Bučar
Svib pripada europskom flornom elementu, a osim u srednjoj i južnoj Europi rasprostranjen je i u zapadnoj Aziji. Srodnik je drijena (C. mas) koji cvate u veljači i ožujku. Svib je vjerojatno dobio ime po cvjetanju u svibnju. Po krvavoj boji grančica i listova dobio je i stručni naziv (C. sanguinea), što latinski znači krvavi drijen. Postoje različiti narodna imena za ovu biljku: svib, svibovina, svibić, krvavi, drijen svib, vučji drijen i dr.