SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

 

Stjepan Vuković

U ožujku, kada je temperatura oko 18 stupnjeva Cejzijevih i viša, obavit ćemo prvi proljetni pregled naših pčelinjih zajednica. Taj prvi proljetni pregled mogli smo obaviti i u veljači, ukoliko su nam to vanjske temperature dozvoljavale. Njegov značaj je jako važan jer upravo tim prvim proljetnim pregledom utvrđujemo stanje pčelinje zajednice i temeljem toga poduzimamo određene mjere i postupke kako bi sanirali uočene nedostatke i pčelinjoj zajednici omogućili nesmetani daljnji razvoj, te uspostavili nadzor nad cijelim pčelinjakom u otklanjanju mogućih posljedica koje nas mogu zadesiti na razini pčelinjaka, kao što je grabež.

Prije pristupanja pčelinjoj zajednici moramo znati što želimo raditi, odnosno kontrolirati, i u skladu s tim pripremiti potreban pribor i opremu jer u pčelinjoj zajednici uvijek ima iznenađenja. Ukoliko smo tijekom pregleda uočili određene promjene ili nepravilna stanja, a trenutno ne znamo kako to riješiti ili nemamo čime, tada je najbolje pčelinju zajednicu zatvoriti i ponovno joj pristupiti kada pripremimo sve što je potrebno za saniranje nastalih posljedica. U ovo vrijeme, pogotovo u rano proljeće, grabež na pčelinjaku je jako lako izazvati. Dovoljno je ostaviti otvorenu košnicu i otići nešto potražiti ili ostavi okvir sa saćem na otvorenom prostoru – i eto nevolje na pčelinjaku.

Prvim proljetnim pregledom kontroliramo:

– stanje pčelinje zajednice,

– zdravstveno stanje,

– zalihe hrane.

Ante Vucić

Godinama sam se mučio i razbijao glavu kako kvalitetno i poticajno prihranjivati pčelinje zajednice, a da k tome nemam grabež, utapanje pčela, halapljivo i brzo uzimanje hrane. U razgovoru s kolegama pčelarima –  svi su iznosili iste probleme dok nisam dobio informaciju od jednog našeg velikog pčelara koji je podijelio svoje iskustvo prihrane – vrećicama za duboko zamrzavanje koje se koriste u domaćinstvu i mogu se kupiti u svim trgovačkim lancima.

Priprema sirupa ovisi o godišnjem dobu, a tako i količina šećera, odnosno vode. Za zimske nadopune – sprema se jači omjer šećera, u mom slučaju 2 do 3 puta više šećera, a za poticajnu prihranu i u proljeće omjer šećera i vode je 1 : 1. Zašto sam prešao na ovaj oblik prihrane? Upravo iz sljedećih razloga: nema grabeži; nema prolijevanja hrane; nema davljenja pčela; nema dolazaka po noći na pčelinjak;  (ujedno sam izbacio hranilice iz svojih pčelinjaka); može se regulirati uzimanje hrane; možete bez bojazni dodavati PVC vrećice usred bijelog dana, neovisno o tome ima li paše.

Rodoljub Živadinović

Iako dosta proučavano, ponašanje pčela u košnici i izvan nje tijekom sakupljanja nektara, ipak nije dovoljno poznato pčelarima, jer smatraju da to nije previše važno za praksu. Zapravo, istina je sasvim suprotna. Dobro poznavanje ponašanja pčela tijekom paše, direktno nam pomaže da odaberemo ispravnu tehniku pčelarenja, koja će nam dati najbolje rezultate, ili barem da ne pravimo štetu pčelama našim često pogrešnim potezima.

Svi smo čitali o preporučenom datumu početka optimalnog roka za razvoj zajednica za glavnu bagremovu pašu (datum koji pada na 51. dan prije početka cvjetanja bagrema). Taj period svakako moramo imati na umu, ali shodno najnovijim istraživanjima treba znati da više pažnje treba posvetiti početku druge polovine tog perioda. O tome nešto kasnije.

 

Sukladno novim preporukama zasnovanim na suvremenijim znanstvenim podacima, određenu vrstu stimulacije matice na povećano nesenje treba započeti oko 40 dana prije početka glavne paše. Naravno, otvoreno je i pitanje treba li uopće stimulirati zajednice u proljeće na bilo koji način, ali ta će tema još dugo biti otvorena, jer su dogme među pčelarima izuzetno jake. Također, priprema zajednica za pašu u ovom tekstu nije tema. Poanta je da shvatimo kakva starosna struktura je potrebna pčelama da bi što bolje iskoristile pašu.

Milorad Šubić

U Republici Hrvatskoj ima oko 8 000 pčelara i približno 360 000 košnica. Prema analizama provedenih upitnika – gubici u pčelarstvu u Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina kreću od 12 do 15 posto (procjena Veterinarski fakultet Zagreb, Zavod za biologiju riba i pčela, 2011). Pritom su najviše oštećeni pčelari kod kojih su zabilježeni gubici veći od 60 posto. Različiti su uzroci propadanja pčelinjih zajednica, a najvažniji koji se navode u našoj zemlji i drugim državama diljem svijeta su dolje navedeni.

Najvažniji razlozi gubitaka pčelinjih zajednica u našoj zemlji (od 1 do 3) i svijetu (od 4 do 6) tijekom posljednjih dvadesetak godina:

·    Različiti nametnici pčela i pritom loša pčelarska praksa (npr. nepravilna i višekratna primjena kemijskih pripravaka protiv varooze dovodi do smanjenja imuniteta zajednice, pa time postaje prijemljivija za druge nametnike)!

·    Negativni okolišni čimbenici (npr. oštra zima, slaba prezimljujuća ishrana pčela).

·    Otrovanja od pesticida (npr. sredstva za zaštitu bilja, sredstva za sanitarnu higijenu – pripravci za suzbijanje komaraca).

·    Elektromagnetsko zračenje bežičnih kućnih telekomunikacijskih uređaja u Njemačkoj dokazano utrostručuje učestalost raspada pčelinjih zajednica!

·    Poremećaj propadanja pčelinjih zajednica” (engl. Colony Collapse Disorder, CCD) – dosad neutvrđeni specifični uzrok propadanja zajednica od 30 do 40 posto (npr. Belgija, Španjolska, Francuska, Grčka). Iz naizgled zdrave zajednice iznenada nestaju odrasle pčele, a mali broj mladih pčela ne mogu se brinuti za leglo. Kao mogući uzrok spominju se nuklearne elektrane!?

·    Primjena GMO-a u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Zlatko Tomljanović

Poznati njemački sociolog Max Weber kazao je 1920. godine da bi svatko trebao razjasniti sam sebi što hoće, što može i što mora činiti u životu i da ono što čini neka čini s potpunom odgovornošću. Ako odgovornost pomiješamo s vizijom i željom da se izgradi sustav, onda smo na dobrom putu da proizvodimo plus varijante. Naprotiv, život bez sustava nudi izolirane zgode koje povremeno znaju biti pozitivne, ali nerijetko budu negativne.

Oslanjanje na improvizaciju i impulzivno donošenje odluka bez logike – samo će povećati količinu minus varijanti, a to je nešto što svakako želimo izbjeći. Spustimo li „odgovornost“ na naše male pčelarske odgovornosti – uvidjet ćemo da postoje neke smjernice prema kojima bi se trebali odnositi odgovorno i pritom ih iskreno usvajati i provoditi. To su smjernice „Dobre pčelarske prakse“ (DPP) koje predstavljaju temelj za održivi razvoj pčelarstva. To je skup pravila i uputa koje je potrebno poštivati tijekom cjelokupnog proizvodnog procesa. Podrazumijevaju veći stupanj savjesnosti i odgovornosti pčelara putem samokontrole i sljedivosti u proizvodnji. Cilj je osigurati zdravstvenu ispravnost meda i drugih pčelinjih proizvoda te poboljšati njihovu kvalitetu, uz istodobno održavanje dobrog zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica. Pčelari koji se pridržavaju smjernica DPP-e dužni su voditi potrebnu evidenciju o svojim postupcima tijekom proizvodnog procesa i na zahtjev veterinarskog inspektora predočiti uredno popunjenu evidenciju. Uvijek se moramo pitati – zašto je potrebno provoditi smjernice DPP-e? Zbog toga što osiguravaju kvalitetu i zdravstvenu ispravnost meda, povećavaju povjerenje potrošača, potiču produktivnost i tehnološki razvoj u pčelarstvu, štite primarnog proizvođača od mogućih optužbi te omogućuju pristup lokalnom i globalnom tržištu.

Ivana Berg-Divald

U Gudovcu je 4. i 5. veljače, usprkos snijegu i niskim temperaturama, održan 8. međunarodni pčelarski sajam.

Pčelarska manifestacija bila je posjećena u velikom broju, a sudionike pčelarske izložbe loše vrijeme i teško prohodne prometnice nisu spriječile da iz različitih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja dođu do Gudovca gdje su predstavljene sve vrste meda koje se proizvode u Hrvatskoj, kao i drugi pčelinji i proizvodi na bazi meda, te pčelarska oprema i najnovije tehnologije.

– Med je jedan od naših najboljih izvoznih proizvoda, kazao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na otvorenju 8. međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu i izjavio kako je unazad pet godina broj pčelara u Hrvatskoj porastao sa 4 000 na više od 7 600, a da se broj pčelinjih zajednica povećao za gotovo 120 tisuća te naglasio da je prisutan i stalni pozitivan trend povećanja proizvodnje, ne samo meda nego i matične mliječi, peludi, voska te svega onoga što prati pčelarski sektor i daje na tržište.

Također je istaknuo da je to vrlo važno jer je dostupnost poljoprivredne proizvodnje i u Hrvatskoj i Europskoj Uniji, posebice segment pčelarstva, daleko od onoga što bi zadovoljilo potrebe stanovništva.

Ivana Berg-Divald

Što je zadruga?

Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unaprjeđuje i štiti svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti ili drugih interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.

Temeljna zadružna načela: 1. Dobrovoljno i otvoreno članstvo; 2. Demokratsko upravljanje članova; 3. Gospodarska suradnja članova – pravedna raspodjela; 4. Autonomija i neovisnost; 5. Obrazovanje, osposobljavanje; 6. Međuzadružna suradnja; 7. Briga o zajedništvu.

Tko je zadrugar?

Prema Zakonu o zadrugama – zadrugar je fizička osoba i pravna osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana. Mora postojati određeni stupanj zajedništva u ostvarivanju interesa putem zadruge. Zadrugar mora poslovati putem zadruge, a ne samo sudjelovati u rezultatima poslovanja, u protivnom ne posluje sukladno zadružnim načelima.

Dinka Matošević

Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus Yasumatsu; Hymenoptera: Cynipidae) je novi i značajan štetnik na pitomom kestenu (Castanea sativa) u Hrvatskoj.

Kestenova osa šiškarica podrijetlom je iz Kine od kuda je zaraženim sadnicama proširena dalje po svijetu. Smatra se jednim od najznačajnijih  štetnih organizama pitomog kestena u Europi. U Hrvatskoj i Europskoj Uniji ima status karantenskog štetnog organizma. U Hrvatskoj je jedini domaćin pitomi kesten i štetnik se ne može razviti niti na jednoj drugoj vrsti drveća.

Kestenova osa šiškarica je u Hrvatskoj prvi puta nađena 2010. godine, a 2011. godine zaraza se proširila na nove lokalitete. Trenutačno je prisutna na području sjeverozapadne Hrvatske i Istre (Slika 1), najjače su napadnute kestenove šume na području Medvednice i Samobora, a u Istri je zaraza tek u začetku.

Matija Bučar

Šumarice su trajnice snažnog podanka. Prizemni listovi su naizmjenični, dok su listovi stabljike po tri u pršljenu. Cvjetovi su jako lijepi, a nalaze se na vrhu stabljike ili ogranka. Lapovi su čaške poput latica živih boja, ima ih 5 do 20. Prašnika ima mnogo. Neke vrste imaju mednike (nektarije). Plodova ima mnogo, orašasti su s kratkim kljunom ili dlakavom, čekinjastom viticom što strši poput repa. Rod obuhvaća veći broj vrsta, koje se međusobno i znatnije razlikuju, pa se dijele u tri skupine ili posebna roda. Za opstanak nekih ugroženih i zaštićenih vrsta šumarica pčele su važne  kao oprašivači i na taj način održavaju biološku raznolikost flore.