SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

Igor Petrović

Glavne pčelinje paše su iza nas, a seleći pčelari će još seliti u Slavoniju na pašu suncokreta, u Liku na pašu vrijeska, u Gorski kotar na pašu jele, pašu zlatošipke, ciganskog perja i metvice.

U srpnju završavamo pčelarsku godinu, a u kolovozu počinjemo novu i u nju moramo ući sa 6 do 7 okvira legla kako bi osigurali od 30 do 35 tisuća mladih pčela koje će činiti glavninu zimskog klupka i stvoriti jaku zajednicu za proljetni razvoj, jer prema istraživanjima – od pčela izlegnutih krajem kolovoza i do polovine rujna, tijekom zime se izgubi svega 12 posto.

Srpanj je mjesec u kojem je brojčano stanje na pčelinjaku dosegnulo maksimum, odnosno prirodno rojenje je završilo, stoga je potrebno pregledati zajednice i ustvrditi potrebe, ako to zbog drugih radova nismo obavili ranije. Ukoliko se u srpnju odlučimo na formiranje nukleusa, sada im je potrebno dodavati oplođenu maticu i obilno prihranjivati, ako su pašne prilike slabe ili nikakave, kako bi se zajednica uspješno pripremila za zimu.

Ivan Šiškov

U nastojanju da se pčelarstvom bavim na ekološki način, razvio sam ekološko sredstvo za jačanje pčelinjih zajednica i za suzbijanje varooze na pčeli i u pčelinjem leglu. O ovom proizvodu sam već detaljno pisao u „Hrvatskoj pčeli“ broj 5. iz 2004. tako da ovdje neću opisivati recepturu, nego svi koji su zainteresirani sami ga proizvoditi mogu me kontaktirati i rado ću im pomoći.

Aktivna tvar (timol) nije nova i već se koristi u nekim drugim sličnim proizvodima, no budući da sam ovaj proizvod razvio za svoje potrebe, želim ga podijeliti s drugim pčelarima. Ovdje moram napomenuti da pčelarim u Dalmaciji te su sva moja dugogodišnja zapažanja u vezi ovog sredstva, koje sam nazvao Ekovar 40 i 60, bazirana na atmosferskim, klimatološkim i pašnim prilikama ovog kraja.

Zlatko Tomljanović

Zbog učestalih pitanja pčelara kada i kako tretirati pčelinje zajednice protiv varooze, u ovom tekstu odgovorit ćemo na najvažnija od njih.

Kada trebamo tretirati pčelinje zajednice?

U suzbijanju varooze pčelar provodi proljetno (travanj, svibanj, lipanj), obvezno ljetno (srpanj, kolovoz, rujan) i zimsko tretiranje (studeni – prosinac).

Što podrazumijevamo pod proljetnim tretiranjem varooze?

Tijekom proljetnog tretiranja nije potrebno rabiti veterinarsko – medicinski proizvod (VMP), već se preporuča primijeniti biološke načine suzbijanja – poput izrezivanja trutovskog legla, postavljanja okvira građevnjaka ili uspostavljanja novih pomoćnih zajednica (nukleusa). Neki autori smatraju da je izrezivanje trutovskog legla ili postavljanje okvira građevnjaka nepotrebno.

Lovro Krnić

Valjda je trebao proći jedan duži vremenski period pa da se osnuje udruga HEP – Hrvatski ekološki pčelari. Ona je tu, i tek sada slijede zadaće. To neće biti zadaće predsjednika, tajnika, Upravnog odbora, već zadaće svih ekoloških pčelara, i u rad udruge se trebaju uključiti svi ekološki pčelari. Budimo i po ovim pitanjima malo napredniji – bez predrasuda, nemojmo prilaziti našoj udruzi s pitanjem: „Što ja imam od udruge?“, već sloganom: „Što ja mogu dati za dobrobit udruge?“. Dakle, pozivam sve ekološke pčelare da se što prije učlane u udrugu, kako bi udruga imala jačinu s kojom će djelovati. Rad i djelatnost udruge predviđena je Statutom udruge, a ja bih iznio svoje viđenje rada i doprinosa svih ekoloških pčelara. Budući da je udruga registrirana pri HPS-u, svi ekološki pčelari bi trebali prisustvovati idućoj godišnjoj skupštini HPS-a, kako bi utjecali na izmjenu Statuta HPS-a i predložili da jedan član naše udruge uđe u UO HPS-a.

Ivana Tlak Gajger

U rijeđim slučajevima može se pojaviti tzv. „pijanstvo pčela„ kao posljedica otrovanja alkoholom ili fermentiranim voćem. Kod „pijanih“ pčela može se uočiti djelomična ili potpuna dezorijentiranost, slabije kretanje po okvirima, bezvoljno letenje i slično. Dakle, kao i kod ljudi, utjecaj konzumacije alkohola ili fermentiranog voća kod pčela može dovesti do privremene ili stalne onesposobljenosti. Utvrđena je i poremećena hijerarhija, kao i poremećena socijalna komunikacija unutar pčelinje zajednice. Učestalo pčele mogu biti sasvim „izgubljene“ i ne mogu pronaći put do svoje košnice, te nerijetko ugibaju u prirodi. Izloženost alkoholu može imati produženo djelovanje, pa su tako zabilježeni slučajevi „pijanstva pčela“ i do 48 sati.

Zlatko Tomljanović

Naslov teksta možda najbolje zrcali stanje pčelarskog duha u sezoni 2012. No, ta uzrečica je kroz povijest bavljenja pčelarstvom bila jednako često rabljena kao i onaj pozdrav „Medno“. Teško da će netko moći smisleno objasniti što se to sve događalo ove godine u prirodi i našim pčelinjacima. Uljana repica slaba, kadulja slaba, pa smo svi mislili da je bagrem smrznuo, a on procvao u roku tri dana, i to krajem travnja, i dočekao nas potpuno nespremne. Mnogi pčelari su onda užurbano počeli prevješavati legla u medišta; stavljati matične rešetke, a bagrem je već počeo mirisati. Kasno! Kako to da bagrem cvate krajem travnja, a još je sredinom veljače bio snijeg do koljena s polarnim temperaturama? Pa zar ne bi onda trebao procvasti sredinom svibnja ili u posljednjoj dekadi svibnja? Zar ne bi trebao prvo cvasti u istočnim dijelovima RH, a u zapadnim tjedan dana kasnije? Ne, priroda zna biti opaka. Takav raspored je bio nekada, a sada vladaju neki drugi zakoni prirode. Bagrem je krenuo dobro, a onda su ga uništile kiše ili negdje topli vjetar, pa smo vrcali tamni bagrem u količini od 5 do 10 kg po košnici ili ga čak uopće nismo vrcali. Međutim, neke košnice su dale čak i od 15 do 20 kg. No, to su bile super jake pčelinje zajednice. Da smo svi imali takve zajednice vjerojatno bi bili zadovoljni s ovogodišnjim bagremom. No, razvoj je u većem dijelu RH bio spor, slab i zabrinjavajući.

    

Ivana Berg-Divald

Iako smo prošle godine u broju 6. “Hrvatske pčele” pisali o označavanju meda, proizvoda od meda i drugih pčelinjih proizvoda, ne škodi ponoviti gradivo, jer Repetitio est mater studiorum (Ponavljanje je majka znanja) glasi latinska izreka, a upravo bi pčelari – proizvođači, koji puno uče i žele znati, trebali kontinuirano ponavljati naučeno kako bi uvijek, bez dvojbe, znali pravilno označiti svoje kvalitetne proizvode i kao takve ih ponuditi potrošaču. Pa krenimo redom…

Obavezni podaci koji se navode na medu, kao i proizvodima od meda te drugim pčelinjim proizvodima propisani su Pravilnikom o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08), Pravilnikom o navođenju hranjivih vrijednosti hrane (NN 29/09), Pravilnikom o medu (NN 93/09), Pravilnikom o kakvoći uniflornog meda (NN 122/09) i Pravilnikom o dodacima prehrani (NN 46/11).

Ivana Berg-Divald

Članovi pčelarske udruge „Kesten“ iz Dvora po šesti put su uspješno organizirali manifestaciju kojoj je 23. lipnja u Banskom Vrpolju prisustvovalo više od 200 pčelara iz svih dijelova Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine.

Nakon okupljanja pčelara te druženja uz pečenje janjca i glazbenu pratnju mlađe skupine tamburaša HAKUD-a iz Topuskog, uslijedila su i zanimljiva predavanja pčelarskih stručnjaka – praktičara iz Hrvatske i BiH. Tako je savjetnik za pčelarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zlatko Tomljanović, dr. vet. med. pojasnio program suzbijanja varoze u 2012. godini, dok je Goran Mirjanić, mag. ing. agr. govorio o tehnologiji pčelarenja.

Ivana Berg-Divald

Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 19. lipnja svečano je predstavljen priručnik Dobra veterinarska praksa u pčelinjaku, skupine autora: Zlatka Tomljanovića, dr. vet. med; doc. dr. sc. Ivane Tlak Gajger i mr. sc. Violete Santrač s Veterinarskog instituta iz Banja Luke (BiH).

Predsjednik Hrvatskog apiterapijskog društva dr. sc. Dražen Lušić, dipl. san. ing. imao je čast biti promotor ove knjige, za koju je istaknuo da predstavlja vrlo pozitivan pomak i pravo osvježenje u stručnim krugovima koji se bave ovom problematikom. Istaknuo je da važnost ovog štiva proizlazi iz činjenice da se unatrag nekoliko desetljeća znatno povećao broj poznatih uzročnika bolesti pčela zbog čega je problematika pčelinjih bolesti i njihovog suzbijanja dobila jednu od najvažnijih pozicija u suvremenom pčelarenju. Posebno je naglasio da se trgovanjem pčelama i pčelinjiim proizvodima na međunarodnoj i interkontinentalnoj razini značajno povećala mogućnost unošenja različitih uzročnika bolesti u pčelinje zajednice (nametnika, bakterija, gljivica, virusa), kao i njihova kontaminacija neželjenim fizikalnim i kemijskim agensima.

Slavko Suzić

Pčelarstvo u našim krajevima ima dugu tradiciju, iako su danas relativno skromne mogućnosti za uspješno pčelarenje. Pčelinje bolesti i klimatske promjene ostavljaju trag na pčeli. Našeg primorskog i goranskog meda nema puno, ali je izuzetno kvalitetan i čist. Primorska i otočna kadulja, liburnijski i istarski marun, lipa, medun jele, vrijesak, goranska livada, bagrem itd. Bez obzira na malo geografsko područje, razvoj pčelarstva je bio različit zbog blage primorske klime na primorju i hladne, duge zime u Gorskom kotaru. Službeno se može reći da je moderno pčelarstvo u Europi počelo polovicom devetnaestog stoljeća izumom vrcaljke, satne osnove i matične rešetke. Tradicionalno pčelarenje pletarama (trnkama), dobinama (ulima) i sličnim košnicama s nepokretnim saćem polako je potiskivalo suvremene košnice. Gorski kotar je moderno pčelarstvo preuzeo iz susjedne Slovenije. Tamo je pčelarstvo bilo posebno razvijeno još od doba Marije Terezije, koja je donijela poznati „Patent o pčelarstvu“. Prema tom patentu svatko je mogao držati neograničen broj košnica. Pčelarenje je bilo oslobođeno svakog poreza, nameta i cestarine te je pčelar mogao postaviti pčele gdje je htio, a čak je mogao vlasniku zemlje naplatiti učinjenu štetu na pčelinjaku. Pčelari su bili oslobođeni odlaska u vojsku. U Gorskom kotaru su vrlo brzo prihvatili slovensku košnicu „Kranjičinu“.

Matija Bučar
U porodici mahunarki (Fabaceae) značajno mjesto zauzima rod djetelina (Trifolium) koji obuhvaća više od 40 vrsta medonosnih biljaka. Djeteline su veoma bogate bjelančevinama pa se uzgajaju kao stočna hrana. Mnoge se djeteline mogu koristiti i kao ljudska hrana jer su bogate vitaminima. Od ljekovitih svojstava nabrojimo antireumatično (giht), protuupalno (kašalj, prehlade, groznice) i tonično (ispiranje upaljenih očiju). Djetelina je odlično zeleno gnojivo i jako dobar pokrivač tla.