SPOS logo
  • Bulgarian
  • Croatian
  • English
  • French
  • German
  • Hungarian
  • Macedonian
  • Romanian
  • Russian
  • Serbian
  • Slovenian
  • Spanish

SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

SPOS Ul. Dr Agostina Neta 30 A, 11070 Novi Beograd [email protected] 011/61-28-071 060/444-0-121 060/444-0-124 060/444-0-287

DAVID POBEDIO GOLIJATA



Datum objavljivanja vesti:
Broj pregleda: 3.777

Osnovni sud u Novom Sadu presudom obavezao Nacionalni park „Fruška gora“ da Mileni Džagić iz Šapca isplati 732.720 dinara, zbog nestručnog pomeranja i uništenja 30 pčelinjih društava, kao i 231.302 dinara na ime troškova parnice.

            O stradanju velemajstora pčelarstva Milene Džagić iz Šapca, pisali smo u martovskom (NE)DELO MOĆNIKA I LAIKA i aprilskom broju „PČELARA“ od 2010. godine „MUK DVOJCA BEZ KORMILARA“. Za nauk i pčelarima i onima koji misle da im je dozvoljeno sve da podsetimo čitaoce…

Kamion s 50 proizvodnih društava i isto toliko rojeva dojezdio je na Frušku goru nedelju dana pre nego što su se prvi pupoljci lipe otvorili – rekla nam je Džagićeva.

            Srećom, većina ljudi je čestita, što je dokazano i u „slučaju“ šumara Stojka Đurića, koji nam je početkom 2010. godine rekao:

„Uz moju saglasnost gospođa Džagić je donela pčele na Frušku goru oko 10. juna 2009. godine. Košnice su smeštene u ograđenom dvorištu lugarske kuće u Grgurevcima. Naplatio sam joj 7.000 dinara za 50 proizvodnih društava, jer se za rojeve pašarina ne naplaćuje – rekao nam je Stojkov.

Mesto kao sazdano za pčelarenje, a dobar unos nektara obećavao je berićetnu pašu.

            – Oko 10. jula 2009. godine u društvu gospodina Đurića posetila sam svoj pčelinjak i zamolola da pčele ostanu do 1. avgusta, jer sam zbog kostobolje morala na more. Pristao je čovek bez reči, jer pčele nisu nikome smetale – nastavila je Džagićeva.

Nažalost, tu je i kraj lepe priče, odnosno uzajamnog uvažavanja pčelara i poslenika Nacionalnog parka „Fruška gora“.

            – Bila sam na letovanju, kada me je muž pozvao oko 20. jula 2009. godine i rekao da košnice moramo hitno da uklonimo iz dvorišta lugarske kućice- nastavlja neveselu priču naša sagovornica.

            Stradanje nedužne porodice posledica je hira producentkinje televizijske ekipe Nataše Višić, iz Beograda, koja je od tolike Fruške gore, baš na pčelinjaku Džagićevih odlučila da snimi spot o Imleku. Uz čiju saglasnost i pomoć za sada se ne zna, tek „filmadžije“ su zaposele pčelinjak i obavile snimanje, a zatim je neko vratio pčelinja društva „ na isto mesto“.

            Pir bahatih, neodgovornih i nehumanih koštao je poznatu pčelarsku porodicu iz Šapca više od 30 društava, što je prema ondašnjoj proceni, šteta bila veća od 6.000 evra.

            Kada su završili snimanje spota, vratili su moj pčelinjak na „isto mesto“. Leta desetak društava bila su okrenuta za 180 stepeni, a zbog promenjenih mesta došlo je do grabeži, pa je stradalo dvadeset društava. Zamislite, deset društava se ugušilo, jer po povratku košnica „stručnjaci“ nisu otvorili leta. Ni to nije kraj stradanja mog pčelinjaka: osam društava uopšte nije vraćeno – suzama završi tužnu priču dokazani majstor pčelarenja Milena Džagić.

 

 

 

– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – –

 

Bez prava na primerak zapisnika

 

 

            Grabež je odneo dvadeset društava, a deset je ugušeno, što je najveća tuga pčelara.

            – Najmanje žalim za osam društava koja nisu vraćena, jer su preživela nečovečno ponašanje nekih ljudi – završi Džagićeva tužnu priču o neupamćenoj dogodovštini na padinama pitome Fruške gore..

            – Bio sam u pčelinjaku Milene Džagić u dvorištu šumarske kuće u Grgurevcima i video uginule pčele – rekao nam je Davor Jorgić iz Manđelosa.

            – U mom i u prisustvu šumara Stojka Đurića i radnice Negosave Ninković, šumar Gavrilo Radosavljević napravio je zapisnik o šteti na mom pčelinjaku. Rekao mi je da ću primerak zapisnika dobiti kada bude napisan i overen potpisom i pečatom.

            Kada sam došla u Vrdnik, odbio je da mi da zapisnik. Tačnije, on je hteo da mi da zapisnik, ali jedna gospođa je rekla da mora da pita šefa. Stigao je odgovor da ne mogu da mi daju zapisnik, već da se obratim policiji. Ljudi iz šumarije u Vrdniku fotografisali su uginule pčele, ali ni snimke nisam mogla da dobijem – kaže Džagićeva.

– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – –

 

Velika tuga i prestanak bavljenja pčelarstvom

 

 

            Iako je decenijama slovila za jednog od najvećih majstora pčelarenja u Srbiji, stradanje njenog pčelinjaka na Fruškoj gori teško je podnela. Toliko teško da je odlučila da prestane da se bavi pčelarstvom. Ni ubeđivanja i molbe prijatelja nisu urodili plodom: Džagićeva je zauvek rekla zbogom svojim miljenicama. Pa, i hraniteljkama. . .

            Odbila je i predlog autora tekstova o stradanju njenih pčela da sudskim putem ostvari nadoknadu.

            – Ne vredi Mladenoviću. Ne može šut protiv rogatog – bila je uporna poznata Šapčanka da stavi tačku na uništenje njenog pčelinjaka na Fruškoj gori.

            Profesionalna upornost i želja da se moćnici dozovu pameti i privedu slovu pravde, odobrovoljili su gospođu Džagić. A kada smo joj još obećali da neće imati nikakve troškove nezavisno od ishoda parnice, pristala je da uz pomoć advokata zajednički potražimo pravdu sudskom parnicom.    

            – Uopšte me ne interesuje novac, jer moju tugu za pčelama niko ne može da plati.Samo želim da se moćnici kazne – glasom dobre nade javila se Milena Džagić vašem reporteru.

            Izbor je pao na advokatsku kancelariju Arsenija Katanića i njegove koleginice i kolege: iz Šapca je trebalo samo da stigne potpisana punomoć I, stigla je . . .

            Advokatu smo dali oba broja „Pčelara“ s pomenutim tekstovima .

            – Da li Vaše sagovornike mogu u tužbenom zahtevu da navedem  kao svedoke? Uz dužno poštovanje, jesu li navodi u tekstu istiniti – pitao je advokat.

            – Reč je o časnim ljudima koji će i sudiji reći isto što i meni. Svaki podatak u tekstovima je istinit – uzvratili smo.

            – Istina, naša kancelarija prvi put će zastupati interese pčelara, ali uz ponuđene svedoke i tekst u „Pčelaru“, slobodno napišite: dobićemo parnicu. Obavestite i gospođu Džagić da će pravda biti zadovoljena – samouvereno rekao nam je advokat Katanić.

 

 


– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – –

 

Obogaćivanje sudske prakse

 

 

            Sve je obećavalo da će oholost gospodara jednog od nacionalnih bisera biti primerno kažnjena: za nauk onima koji misle da im je sve dozvoljeno.

            – I pre presude mi smo dobili parnicu: novinarski tekstovi su na stub srama razapeli one koji su osramotili Nacionalni park „Fruška gora“.Kada sam saznao da žena traži pravdu, to je bio dodatni motiv da se latimo zastupanja njenih interesa. Sudska praksa je oskudna u ovoj oblasti, pa smo želeli da je dobijanjem parnice obogatimo. Draž ove parnice je i u tome što je pojedinac izazvao na megdan državno, odnosno javno preduzeće. To je, po pravilu, borba Davida protiv Golijata – ističe advokat Katanić.

– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – –

 

Pouka za sve pčelare Srbije

 

 

            Parnica Milene Džagić protiv Nacionalnog parka „Fruška gora“ trajala je više od dve i po godine, izazivajući nevericu da će pčelar pobediti moćnika, koji gospodari nacionalnim blagom.

            – Pravo da Vam kažem, više mi je bilo stalo da se presudom u moju korist uzmu u zaštitu pčelari, od kojih su svi u državi digli ruke, nego do finansijskog obeštećenja za uništeni pčelinjak. Ruku na srce, nisam očekivala presudu u moju korist. Ovo je pouka za sve pčelare Srbije da se uz pomoć suda bore protiv onih koji nemarom i bahatošću uništavaju pčele.

            Zahvalna sam advokatu Arseniju Kataniću i njegovim saradnicama, koji su se uporno i znalački borili za moje interese.

            Ipak, najveću zahvalnost dugujem novinaru i pčelaru Draganu Mladenoviću, koji je pokazao veću upornost u borbi protiv nepravde od mene. U „Pčelaru“ je u dva broja napisao izuzetne tekstove o stradanju mojih pčela, a grešnike iz Nacionalnog parka“ činjenicama izvrgao javnom ruglu za pamćenje. Kao pčelar, doživeo je tugu zbog strašnog pomora mojih pčela, pa je novinarskim umećem za najveće poštovanje, opleo po moćnicima kao najvećim zlotvorima. Hvala i redakciji „Pčelara“ što je toliko prostora ustupila tekstovima o stradanju mojih pčela.

Znam da su se neki „mudraci“ protivili tolikom publicitetu zbog „odnosa sa Nacionalnim parkom „Fruška gora“. Sud je na najlepši mogući način dokazao da je Mladenović bio u pravu. On je pokazao kako se valja boriti za interese pčelara i da u „Pčelaru“ uvek mora biti mesta za takve tekstove – završila je Džagićeva.

 

 

Skupo plaćena bahatost moćnika

           

 

Osnovni sud u Novom  Sadu u celosti je usvojio tužbeni zahtev Milene Džagić i obavezao Nacionalni park Fruška gora“ u Sremskoj Kamenici da „tužilji isplati 732.720 dinara sa zakonskom zateznom kamatom počev od 6. decembra 2012. godine, pa do isplate, u roku od 15 dana pod pretnjom prinudnog izvršenja.

            Tuženi je obavezan da tužiocu plati troškove parničnog postupka u iznosu od 231.302 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 13. juna 2013. godine, kao dana presuđenja, u roku od 15 dana pod pretnjom prinudnog izvršenja – piše u presudi koju je potpisala sudija Mirjana Skandarski.

            Iako mlada, najupornija u nastojanjima da dokaže osnovanost tužbenog zahteva Milene Džagić bila je advokat Zorana Bajić.

            – Svedoci, izuzetno vredni podaci u tekstovima novinara „Pčelara“ i nalaz veštaka prof. dr Miće Mladenovića, dokazali su da David može da pobedi Golijata – poslovično skromna istakla je Bajićeva.

            Imajući u vidu da se parnica odužila, advokat Zorana Bajić predložila je da se tužilja odrekne zatezne kamate, a da tuženi odustane od žalbe Apelacionom sudu u Novom Sadu. Ponuđeno – prihvaćeno. Na obostrano zadovoljstvo.

            Ipak, postavlja se pitanje: ko će da Nacionalnom parku „Fruška gora“ u Sremskoj Kamenici nadoknadi gotovo 8.500 evra? Po važećim zakonskim propisima – onaj koji nemarnošću i nesavesnim obavljanjem posla preduzeću, odnosno poslodavcu, pričini štetu. Ali, biće po onoj narodnoj „Vrana vrani oči ne vadi“.

            – A, obraz? – upitaće čitalac. Ta „roba“ poodavno više nije na ceni. Nažalost. . .

 

 Dragan Mladenović, Sombor

 

 

MORATE BITI ULOGOVANI DA BISTE VIDELI KOMENTARE