SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

TEHNOLOGIJA

Radovi na pčelinjaku u travnju

Stjepan Vuković

To je mjesec kontinuiranog cvjetanja biljaka koje omogućuju pčelama dugotrajnu i neprekidnu pašu, koja je izuzetno pogodna za razvoj pčelinjeg legla. Tako tijekom mjeseca travnja u prirodi cvjetaju voćke, maslačak, uljana repica, mrtva kopriva itd. U travnju su često i vremenske prilike povoljne za medenje budući jutarnja temperatura zna biti veća od 10 stupnjeva, a dnevna veća od 18 stupnjeva, što povoljno utječe na medenje većine biljaka.

Tijekom travnja na našim pčelinjacima obavljamo sljedeće radove:

Pogreške pri zamjeni matice

Josip Križ

Tijekom dodavanja matica pčelari, kako početnici tako i oni s jako velikim iskustvom u pčelarstvu, rade velike i različite pogreške. Početničke pogreške i nisu toliko zabrinjavajuće kao one kod dugogodišnjih pčelara. Početnicima treba nesebična pomoć i ne treba im zamjerati na tome, već ih savjetovati i pokazati kako se treba ispravno raditi. Početnike je puno lakše naučiti pravilnom načinu rada s pčelama. Dok se pojedinci koji imaju dugogodišnje iskustvo teško odvikavaju pogrešnog načina rada i teško prihvaćaju novije i suvremenije načine rada s pčelama, a isto tako i u samom dodavanju matica.

Brzo i jednostavno

Milan Lovrić

Ovdje želim upoznati sve zainteresirane pčelare s malim izumima koji uvelike olakšavaju pčelarsku djelatnost. Mnogi pčelari svoje izume ne žele podijeliti s drugima, već ih zadržavaju za sebe, dok samo neki o kojima će ovdje biti riječ svoje znanje žele prenijeti kolegama.

DIZALICA ČUVA SNAGU I LEĐA PČELARA

U zadnjih se nekoliko godina pčelarstvo osobito razvilo u Sisačko-moslavačkom kraju, po čemu je Sisačko-moslavačka županija prva u Hrvatskoj po pčelarskoj djelatnosti. Među hobistima, koji uzgajaju pčele zbog osobne zadovoljštine, veliki je broj i pčelara koji su gospodarstvenici – s nekoliko stotina košnica. Kod jednih i kod drugih je težnja da njihove pčele proizvedu što više, pa mnoge pčelare ova želja tjera da u sezoni medenja budu što više aktivni. Niz je radnji koje pčelar mora odraditi da dođe do slatkog meda, koji mnogim pčelarima u postupku proizvodnje postane gorak.

EKOLOŠKO PČELARSTVO

Ekološko pčelarstvo – biodinamičke spoznaje

Lovro Krnić

Nema sumnje da se obistinilo predviđanje dr. Štajnera, začetnika antropozofije, da ćemo za oko 100 godina imati velikih problema u pčelarstvu. I tada, u njegovo vrijeme, on nije bio protivnik tadašnjeg modernog pčelarstva, ali je objelodanio neka svoja viđenja – da je pčela povezana sa sveukupnim svemirom i sa svim utjecajima svemirskih tijela na živa bića. Činjenicu koju je tada izrekao i danas je važeća. Pa kada je to tako, zašto ne bi malo dublje vidjeli kako je on vidio našu pčelu, maticu i truta. Svaki iskusniji i zainteresiraniji pčelar je primjetio da pčelinja zajednica u prirodi, duplji drveta, ako ju čovjek ne dira, živi po deset i više godina. Ona sama sebi stvara zalihe hrane, roji se, zamjenjuje maticu, otporna je na sve bolesti, nema grabeži itd. Zašto je to tako? Dr. Štajner osim što je bio vizionar, on je proučavao živa bića, životinje, biljke između stvarnog i duhovnog stanja, pod utjecajem kompletnog univerzuma. Njegova proučavanja u poljoprivredi koriste se i danas, a korisna su mnogim poljoprivrednicima širom svijeta.

ZANIMLJIVOSTI

Zaštita na radu i pčelarstvo

Tatjana Glas-Puškadija

Zlatko Puškadija

Svake godine netko od pčelara u našem okruženju završi u krevetu jer ga je „prerezalo u križima“, ne može se ispraviti, ima bolove u lijevoj nozi nakon dizanja buradi s medom (što znači da je dobar pčelar jer ima punu kantu meda), nerijetko netko završi i na operaciji kralježnice itd. Kada vam se, ne daj Bože, dogodi nešto od navedenog nerijetko pčele postaju stvar prošlosti i nešto čega ste se primorani samo sjećati jer više niste u mogućnosti dizati terete i pčelariti. Ovaj članak ima zadatak ukratko Vam objasniti kako se pravilno podiže teret, tj. kako podići nastavak prepun meda da sve škripi i potaknuti vas na razmišljanje o toj temi.

Naime, pčelarska je populacija uglavnom smještena u skupinu zrelije radne populacije – što znači da pčelari imaju već dosta godina rada i staža iza sebe, te da su nešto istrošeniji i ne više tako mladi da mogu podnijeti težak fizički rad kao nekada. Osim učestalog podizanja tereta, pčelarenje karakterizira i stalni rad u predklonu što dodatno opterećuje donji dio leđa. Dakle, predklon i učestalo podizanje tereta najčešće su ponavljane radnje i položaji suvremenog pčelara.

Čudo neviđeno

Ferid Velagić

Prolazi mam i ova teška, i po svemu, specifična proizvodna sezona. Ove 2010. godine često sam oko pčela radio po nevremenu, ali i s pomoćnikom koji me je pratio s velikim kišobranom. Ranije sam to rijetko prakticirao, samo kada se neki posao morao neodložno završiti. Gotovo je cijelo vrijeme bilo kišno, hladno ili previše toplo. Normalnih ljetnih temperatura bilo je malo. Zbog toga su se i pčele, vjerojatno, prilagođavale nekim novim uvjetima.

Ova se priča odnosi, najvjerojatnije, na prošle ili možda – za budućnost neke nove nepredvidive uvjete, koji bi u budućnosti mogli doći. Dugo se vremena družim s pčelama, ali nikad nisam vidio nešto slično niti negdje pročitao, ali niti čuo da se to nekom dogodilo. Priča se odnosi na matice koje su pred izlazak iz zrelih matičnjaka – koje iz nepoznatih razloga ne napuštaju matičnjake, pčele ih hrane i čuvaju u njima od neoplođene matice koja normalno šeta među pčelama i pri tome ne ubija svoje protivnice. Malo nevjerojatno, ali istinito. I takvo stanje u jednoj košnici traje sedam dana, a da ja to nisam znao.

ZNANOST

Kronična pčelinja paraliza (CBPV)

Ivana Tlak Gajger

Pčelinje paralize su virusne bolesti odraslih pčela čiji simptomi obuhvaćaju promjene u ponašanju (drhtanje i nakupljanje pčela koje ne mogu letjeti na hrpice ispred košnica) i gubitak dlačica po prsima i zatku inficiranih pčela. Bolest često zahvaća jake pčelinje zajednice, a ispred košnica se može pronaći na tisuće uginulih pčela. Izgled virusa kronične paralize (CBPV) i višedjelna građa genoma se razlikuju od ostalih pčelinjih virusa. Svi dosad opisani virusi su izometričnog oblika. CBPV ima izdvojene fizikalno-kemijske osobine, simetriju i veličinu čestica, pa čak i drugačiju građu. Većina poznatih virusa su simetrične građe, tzv. „picorna slični“ virusi koji pripadaju porodicama Iflavirusa i Cripavirusa. CBPV je trenutačno klasificiran kao RNK virus, ali nije smješten u određenu porodicu ili rod, jer ima nekoliko zajedničkih osobina karakterističnih za viruse iz skupine Nodaviradae i Tombusviradae. Uglavnom, razlikuje od svih poznatih virusa prema različitim kriterijima koje određuje Međunarodno povjerenstvo za taksonomiju virusa (ICTV). Nedavno je određen slijed nukleotida cjelokupnog genoma CBPV, što je otvorilo nove mogućnosti za proučavanje i razvoj novih molekularnih alata kojima će biti omogućeno utvrđivanje različitih izolata te njihovo klasificiranje. Kronična paraliza predstavlja infekcioznu i kontagioznu bolest odraslih pčela uzrokovanu CBPV virusom, a opisana je još 1963. godine. Zasada nije potvrđena nikakva povezanost između raširenosti virusa CBPV i prisutnosti grinja V. destructor, a koje su povezane s prenošenjem brojnih drugih pčelinjih virusa.

REPORTAŽA

Održani 11. Dani meda Sisačko-moslavačke županije "Zlatna pčela"

Milan Lovrić

Pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke županije županijska Zajednica pčelarskih udruga, u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Topusko i Lječilištem Topusko, uspješno je organizirala i održala ovogodišnje Dane meda Sisačko-moslavačkog kraja. Iako je manifestacija lokalnog karaktera, organizatori su temeljem poznanstava i suradnje iz prijašnjih godina osigurali prostor i pčelarima iz drugih krajeva Hrvatske, pa su se tako u Hotelu „Toplice“ susreli pčelarski znalci od Dubrovnika do Dunava. Susreti pčelara su trajali dva dana, a raspoloživo vrijeme je bilo popunjeno informativno – obrazovnim i zabavnim sadržajima, pa je ova priredba u cjelini donijela korist sudionicima i posjetiteljima.

Sajam u Vinkovcima održan osmi put

Vedran Lesjak

U Vinkovcima je 11. i 12. ožujka po osmi put održan Međunarodni pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda te stručno znanstveni skup. I ove je godine glavni organizator Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županije u suradnji s mnogim državnim, lokalnim, znanstvenim i pčelarskim institucijama napravio odličan posao kojeg se ne bi postidjeli i neki veći sajmovi.

Kao i prijašnjih godina, manifestacija je osmišljena da prvi dan bude bude posvećen djeci i njihovoj edukaciji, od vrtićkog do srednjoškolskog uzrasta, a da bi doživljaj bio zanimljiviji odigrana je i kazališna predstava na temu pčelarstva.

130 GODINA HRVATSKE PČELE

Dan pčelarstva – osnovano Slavonsko pčelarsko društvo u Osijeku

Ivana Berg-Divald

Prošli mjesec smo simbolično proslavili dan pčelarstva, dan kada je 2. ožujka, davne 1879. godine, osnovano Slavonsko pčelarsko društvo u Osijeku, preteča današnjeg Hrvatskog pčelarskog saveza.

Skupina prijatelja, na čelu s glavnim inicijatorom i pokretačem kulturno – gospodarske scene Osijeka Bogdanom Penjićem, sastajala se početkom 1879. da bi uz čašicu vina razgovarali o aktualnim društvenim temama. Konačno se na jednom od takvih razgovora javilo pitanje novog načina pčelarenja, koje je budući urednik "Slavonske pčele" imao prilike vidjeti i naučiti u inozemstvu.

MEDONOSNO BILJE

Trešnja (Prunus avium L.)

Matija Bučar

Rana šljiva trnovača (đanarika) procvate oko 15. ožujka, a vrba-iva ponekad još ranije. Ove biljke su vjesnici prve prave proljetne paše. Vlaga u tlu i proljetno sunce brzo mijenjaju izgled okoliša. Jedna vrsta voćaka prestaje cvasti, druga počinje i nastavlja cvatnju i tako to traje do polovice travnja.

Trešnja je drvo koje naraste do 20 m visine, vrlo jake i raširene krošnje i crvenosmeđe kore koja se godinama odvaja u vodoravnim trakama. List je ovalan i jajolik, na rubovima pilasto nazubljen. Cvat je gronja vrlo lijepih bijelih cvjetova na dugim peteljkama. Plod je bijela, crvena ili crna koštunica. Trešnja potječe iz Indije i Irana.