SPOS
Savez pčelarskih organizacija Srbije

Stjepan Vuković

Tijekom ovog mjeseca vrijeme postaje sve hladnije i pčelinje zajednice se spremaju za prezimljavanje – budući da u ovom mjesecu izlazi i posljednje leglo, ukoliko isto nije izašlo na kraju mjeseca rujna. Pčele radilice raspoređuju pričuvnu hranu kako bi je najlakše koristile u uvjetima kada formiraju zimsko klupko. Osim toga, one propolisom lijepe sve otvore na košnici radi zaštite od hladnoće. Kada se temperatura spusti na 12 °C i niže pčelinje zajednice počinju formirati klupko u kojem će provesti zimu. Pčele su osjetljive na hladnoću, pa se na temperaturi ispod 10 °C one ukoče, ukoliko se nađu izvan klupka. Što je temperatura niža – to se pčele više stisnu jedna uz drugu tijekom zime, posebno one koje se nalaze s vanjske strane klupka kako bi očuvale toplinu unutar klupka. Što je temperatura tijekom zimskih mjeseci ujednačenija – to pčele lakše zimuju jer svaka promjena temperature uzrokuje raspuštanje ili stiskanje klupka – što djeluje na kretanje pčela i veću potrošnju meda. Tijekom ovoga mjeseca u pčelinjoj zajednici više nema trutova i u zimu ulaze pčele radilice zajedno s maticom.

Stjepan Brijačak

Na više upita pčelara odlučio sam ovaj tekst napisati za list „Hrvatska pčela“, kako bi moja iskustva svima kojima je to potrebno koristila.

Pčelariti sam počeo 7. 7. 1966. slučajnim dolaskom jednog roja u moj vrt, a već sam ‘68. imao više od 100 košnica, pretežno pletara, kao i mnogi u selu. Kuga je bila raširena u pletarama, pa je već 1968. došla u jednu moju novu košnicu. Prema tadašnjoj literaturi košnicu je trebalo spaliti. To sam i učinio! Dok je nova košnica gorila sa žalošću sam gledao kako gori moj trud i mislio: „Zar čovječanstvo da sada nije pronašlo bolji način liječenja?“ Otišao sam u Zagreb na Veterinarski fakultet i susreo tada mladog i pristupačnog doktora veterine Đuru SUlimanovića.

Doktor Đuro Sulimanović mi je dao temeljne upute o svim pčelinjim bolestima, kao i o onima koje su kasnije dolazile. Češće puta smo surađivali na ispitivanju novih lijekova, tako da nikada nisam imao većih šteta od pčelinjih bolesti, pa ni od varoe.

Veroljub Umeljić

Standardna LR košnica sastoji se od tri nastavka istih dimenzija u koja se stavlja po 10, također istih, okvira. Pčelinje zajednice se u ovim košnicama, u pravilu, uzimljavaju u dva nastavka. Unutarnje dimenzije okvira su 432 mm x 202 mm. Vanjska dužina okvira je 450 mm, a satonoše 480 mm, dok je ukupna visina okvira 232 mm.

Vedran Lesjak

Ekološki pčelar Lovro Krnić dobro je poznat većini pčelara po svojim tekstovim kojima promovira i potiče druge pčelare da se okušaju u ekološkoj pčelarskoj proizvodnji, a oni koji ga ne čitaju – onda ga poznaju s većine sajmova poljoprivrednih proizvoda gdje zajedno sa suprugom Pavicom nudi široku paletu ekološki proizvedenih pčelinjih proizvoda.

Ekologija nije samo hir pojedinaca, ona je trend i filozofija raširena u čitavom svijetu. Upustivši se u jedan takav posao, Lovro je preuzeo sve obveze koje to zanimanje zahtijeva. Mnogi ga kritiziraju, ali ima i onih koji ga hvale i traže njegove savjete, no činjenica je da ova knjiga „Ekološko pčelarstvo“, drugo i prošireno izdanje, dovoljno govori sama po sebi. Situacija u svijetu po pitanju raznolike zagađenosti je vrlo alarmantna, pa je sada možda i najbolji trenutak za objavljivanje ovakve knjige. Čistoća okoline za dobivanje zdravstveno ispravnog proizvoda više nije samodostatna, već je tu potrebno veliko znanje i umijeće onoga tko vodi određenu poljoprivredu djelatnost, pa tako i pčelarsku.

Ivan Umeljić

U listopadu 2007. godine sedamdesetogodišnji muškarac turskog porijekla doveden je bez svijesti i sa teškim oštećenjem srca u hitnu pomoć Bečke državne bolnice. Elektrokardiogram je pokazivao AV blok drugog stupnja. Doktori u prvi tren nisu znali šta je uzrok teškog stanja pacijenta, da bi misterija bila razriješena sljedećeg dana, kada su rođaci oboljelog u bolnicu donijeli teglicu meda koji je potjecao iz crnomorske priobalne regije Pontus na istoku Turske. Ovo je bio prvi dokumentirani slučaj trovanja medom u Europskoj Uniji. Od tada je sve više znanstvenih radova u specijaliziranim časopisima za medicinu i toksikologiju koji se bave neobičnim fenomenom trovanja hranom – nazvanim “bolest ludog meda” (mad honey diesase).

Ivana Tlak Gajger

Medonosna pčela je ekološki i ekonomski važan kukac. Smatra se jednim od najvažnijih oprašivača medonosnih biljaka i neizostavni je dio hranidbenog lanca biljka – životinja – čovjek. Također ima iznimno važnu ulogu u prirodnim ekosustavima jer oprašivanjem uzgajanih i samoniklih biljaka potiče razvoj bioraznolikosti. Navedeni ekološki proces zasniva se na principu međudjelovanja oprašene biljke i oprašivača, te stoga pčele zauzimaju značajno mjesto i u poljoprivrednoj proizvodnji. Prema tome, pčelarstvo daje značajan doprinos u proizvodnji poljoprivrednih kultura putem oprašivanja, te se procjenjuje da je ekonomska vrijednost oprašivanja pčelama nekoliko desetaka puta veća od vrijednosti pčelinjih proizvoda. Smatra se da pčele imaju glavnu ulogu u uspješnoj poljoprivrednoj proizvodnji preko 80 milijuna tona hrane u Europskoj Uniji svake godine. U SAD-u je 2000. godine dobit od oprašivanja uzgajanim pčelama procijenjena na 14 milijardi i 6 milijuna dolara, dok je od oprašivanja slobodnoživućim pčelama, solitarnim pčelama i bumbarima prihod tri milijarde dolara godišnje. Posljednjih godina, medonosna pčela je postala i važan znanstveno-istraživački model za poljoprivredna i biomedicinska istraživanja, kao i za proučavanje poremećaja zdravlja, alergijskih bolesti, imuniteta, rezistencije na antibiotike i toksikologije.

Ivana Tlak Gajger

Urazdoblju od 25. do 28. kolovoza 2011. godine u gradu Beogradu, u Srbiji, održana je 7. COLOSS KONFERENCIJA – „Prevention of honey bee colony losess“, međunarodna znanstvena konferencija posvećena sprečavanju gubitaka u pčelarstvu. Konferenciju su organizirali: COLOSS, te Biološki i Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Beogradu. Znanstveno – stručni dio konferencije odvijao se kao središnji događaj, a u okviru iste održane su dvije stručne radionice: Coloss workshop WG2+4 „Diagnostic surveys“ posvećena standardizaciji dijagnostičkih postupaka u svim zemljama članicama, te Coloss workshop WG1 “Finalising level 1 and 2 questionnaires” – posvećen oblikovanju konačnog upitnika o gubicima pčelinjih zajednica za pčelare. Rad konferencije uključivao je plenarna izlaganja, usmena priopćenja i priopćenja putem izlaganja postera, a sudjelovalo je 70-ak poznatih znanstvenika iz cijelog svijeta.

Ivana Berg Divald

Prema IPA komponenti 4 – razvoj ljudskih potencijala, stvorena je mreža obrazovnih institucija u Hrvatskoj koja kroz 2 sufinancirana projekta EU – od 360 tisuća eura: MOTO (mljekar – sirar) i ekološki poljoprivredni gospodarstvenik, provodi besplatno obrazovanje odraslih!

Uoči početka nove školske godine za besplatno obrazovanje poljoprivrednika –  2. rujna je u Gradskom poglavarstvu u Velikoj Gorici održana prezentacija 2 projekta:  MOTO (mljekar – sirar) i ekološki poljoprivredni gospodarstvenik. Osim predstavnika Prirodoslovne škole iz Karlovca, Učilišta APIS iz Velike Gorice, Pučkog otvorenog učilišta iz Knina, Centra za šljivu i kesten iz Petrinje, ispred grada Velike Gorice prisustvovala je i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Zlata Filipović, koja je obećala da će Grad i dalje novčano podržavati ovakve hvale vrijedne projekte jer  je Velika Gorica samo u prošloj godini izdvojila 6 milijuna bespovratnih sredstava za poljoprivrednike.

Zlatko Puškadija

Uzimajući u ruke još „vruće“ rukopise (n)ove monografije razmišljao sam o povijesnim zanimljivostima kojima me ovo, u povijesnom kontekstu vrlo važno djelo, može obogatiti. Radovao sam se tim povijesnim detaljima dugo sakrivenim u mraku prašnjavih polica, koji otkrivaju nečija razmišljanja, težnje, strahove, ciljeve, okolnosti, običaje… Monografija  „130 godina Hrvatske pčele“ upravo čitatelju sve to i donosi – pregled pčelarske povijesti jednog naroda kroz vizuru stručnog časopisa, koji je kroz povijest često bio i više nego samo stručan. Bio je i politički i kulturni, i u svakom pogledu – narodni. Časopis je živio život svojih pčelara.

Matija Bučar

Čepljez je krupna trajnica, visoka do 1m, tankih i mesnatih korjenčića i šupljih stabljika. Otuda i naziv botaničkom rodu ove biljke. Svi su listovi prizemni, poluokrugli i gotovo šuplji. Ocvijeće je vrčasto, građeno od šest bijelih ili blijedoružičastih listova s ružičastosmeđom središnjom žilom na naličju. Cvjetovi su skupljeni u pojedinačne grozdove na vrhu stabljike. Cvate od veljače do lipnja. Plod je malen duguljasti tobolac. Raste na suhim i sunčanim mjestima, bušicima, kamenitim obroncima, često duž puteva i uz samu obalu, u otvorenim šumarcima i maslinicima.

Valentin Šipuš

Među pčelarima je poznata izreka kako na „osovini med rodi“. Pod tim riječima misli se da se samo seljenjem pčela postižu visoki prinosi, odnosno da se seljenjem mogu pratiti pojedine vrste tijekom cijele sezone medenja. Unazad nekoliko godina pčelari se tuže da suncokret više ne medi ili ne daje prinose kao ranijih godina. O tome i poljoprivrednici naveliko raspravljaju jer im nije svejedno hoće li na njihovim parcelama biti pčelara ili ne, s obzirom na to da bez pčela neke industrijske biljke, kao suncokret i repica, daju upola manje prinose. Znanost je ustvrdila da je danas upotrebom raznih pesticida koji se koriste u poljoprivredi nestalo više od pedesetak kukaca koji su vršili oprašivanje. Dakle, ostala je pčela koja se održala velikim trudom pčelara nakon pojave varoe.